U svijetu od astme boluje više od 330 miliona osoba

Globalna mreža astmatičara (GAN) u Globalnom izvještaju o astmi iz 2014. godine navodi da u svijetu trenutno ima 334 miliona oboljelih ljudi, a da će broj oboljelih do 2025. godine porasti na 400 miliona.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je u ranijim izvještajima navela da je tokom 2015. godine umrlo 383.000 oboljelih od astme, što se podudara i sa procjenama Globalne inicijative za astmu (GINA).

Svaki bolesnik ima svoju astmu

Najveći rizik za pojavu astme predstavljaju čestice koje aktiviraju alergenske reakcije ili iritiraju respiratorne puteve. Među glavne faktore nastanka bolesti ubrajaju se zagađeni zrak, prašina, dlake domaćih životinja, polen, hemijske supstance i vlage.

Zastupljenost astme na globalnom nivou je oko 15 posto, ali ona po zemljama varira zbog niza različitih faktora. Tako u nerazvijenim zemljama sa lošim zdravstvenim sistemima astma predstavlja najčešćeg uzročnika smrti ljudi.

Astma je kronična i dugotrajna upalna bolest dišnih puteva, ujedno i najčešća kronična bolest kod djece. Simptomi astme mogu biti različiti.

Najčešći su kašalj, napadi otežanog disanja, osjećaj pritiska ili stezanja u prsnom košu ili nedostatka zraka, prisutnost hropaca, piskanja ili zvižduka koji se čuju pri slušanju pluća, osjećaj umora, sklonost izbjegavanju fizičkih aktivnosti, otežano spavanje i češće buđenje iz sna zbog noćnog kašlja ili otežanog disanja.

Upala dišne putove čini osjetljivima na podražaje alergenima, duhanskim dimom, hladnim zrakom, naporom, pa oni postaju otečeni, suženi, ispunjeni sluzi.

Nerijetko se kaže da zapravo svaki bolesnik ima svoju astmu, te se novi koncept u prepoznavanju i liječenju bolesti, pa tako i astme, zove personalizirana medicina.

U Izvještaju GAN-a se navodi da je u prvoj deceniji XXI vijeka astma bila najčešći uzrok smrti mladih osoba u zemljama poput Filipina, Fidžija i Mauritanije, dok Južnoafrička Republika, Mauritanija, Fidži, Filipini i Egipat zauzimaju prva mjesta na spisku zemalja u kojima astma u najvećem omjeru predstavlja uzročnika smrti neovisno o životnoj dobi ljudi.

Astma je i u razvijenim zemljama veoma raširena bolest, ali zahvaljujući adekvatnim terapijama i usklađenom načinu života oboljeli ne umiru često kao što je to slučaj u zemljama sa nerazvijenim zdravstvom.

Australija, SAD i neke zemlje Zapadne Evrope i Južne Amerike zauzimaju vodeća mjesta na listi zemalja po rasprostranjenosti astme, a razlog je industrijalizacija i zagađenost zraka izazvano nizom faktora.

Simptomi astme najizraženiji kod djece

Ono što zabrinjava je činjenica da astma postaje najčešća hronična bolest kod djece. Prema posljednjim istraživanjima grupe ISAAC simptomi astme na globalnom nivou su vidljivi kod 15 posto dječje populacije, dok je zastupljenost simptoma kod odraslih između osam i devet posto.

Najčešći tipovi astme su alergijska, astma inducirana fizičkom aktivnošću, ka i profesionalna astma, Cough-Variant i noćna astma. Alergijska je astma najčešći tip i čini 90 posto svih tipova astme u dječjoj dobi i polovicu slučajeva kod odraslih osoba.

U izvještaju GAN-a se dalje navodi da se simptomi astme najizraženije javljaju kod djece uzrasta od deset do 14 godina i kod osoba starijih od 75 godina.

Stručnjaci tvrde da se s astmom se može kvalitetno živjeti, ukoliko se bolest drži pod kontrolom. Stoga je najvažnije upoznati se s bolešću, redovito uzimati lijekove, držati se svih uputa liječnika, odlaziti na kontrole i izbjegavati okidače koji potiču napade.

Prema podacima Udruženja evropskih imunologa (EAACI), od 1990. do 2020. godine je smrtnost astme za muškarce je smanjena sa 25 na 13, a za žene sa 17 na devet slučajeva u omjeru prema 100.000 osoba.