Tajna drevnog teksta na ugaritu

Drevni tekst na klinastom pismu datiran 1400. godina prije Krista, umjesto da se prepusti pomnom i dugom dešifriranju stručnjaka, uz pomoć računarske obrade uspješno je preveden za par sati.

Naučnici sa Massachusetts Institute of Technology (MIT) koriste računarski program kako bi dešifrirali pisani tekst star oko od 3 500 godina. Za samo par sati program automatski prevodi drevno pismo sa iščezlog kananskog jezika ugarit.

Ovaj uspjeh ohrabruje stručnjake da bi se isto moglo postići sa još nekim jezicima koje danas ne mogu odgonetnuti. Primjerice etruščanskog, kod kojeg razumijemo tek neke brojeve, rohonskog kodeksa pronađenog u Mađarskoj koji sadrži 10 puta više simbola nego bilo koji drugi jezik, rongorongo sa Uskršnjeg otoka za koji naučnici nisu ni sigurni radi li se o jeziku te drevnih spisa s Krete.

Ugaritski se zadnji put koristio oko 1 200-te godine prije Krista u mjestu Ugarit na sredozemnoj obali današnje sjeverne Sirije, a ostao je sačuvan tek u obliku zapisa klinastim pismom na glinenim pločicama. Do otkrića je došlo 1928. nakon što je sirijski zemljoradnik zapeo plugom o kamen iznad groba u kojem su se nalazili vrlo stari predmeti od keramike. Francuski arheološki tim, predvođen Claudeom Schaefferom, sljedeće je godine počeo s iskapanjem. Otkrivene su hiljade glinenih pločica sa tekstovima vezanih uz ekonomiju, muziku, pravo te diplomatske i upravne poslove i to na osam jezika i pet različitih pisama. Schaefferov tim pronašao je i zapise na do tada nepoznatom jeziku — nazvanom ugaritski — koji koristi 30 klinopisnih znakova, što ga čini jednim od najstarijih otkrivenih pisama. Prvo razumijevanje zabilježeno je 1932. godine. Poput hebrejskog ni ugaritski alfabet ne koristi znakove za samoglasnike.

Računar je uspio odgonetnuti mnoge riječi koje su slične hebrejskom. Sistem je zbog sličnosti mogao pretpostaviti način na koji se formiraju razne riječi, primjerice sadrže li prefikse ili sufikse.

Pomnom analizom program povezuje slova i riječi kako bi povezao gotovo sve ugaritske simbole sa hebrejskim ekvivalentom i to za par sati. Uspješno je povezao 60 posto riječi ova dva jezika.

Profesorica Regina Barzilay, koja je vodila istraživanje rekla je: "Tradicionalno, dešifriranje se smatralo nekom vrstom detektivske igre za učenjake i smatralo se da računari tu ne mogu biti od velike pomoći. Naš je cilj iskoristiti snagu računarske obrade podataka."

Drugi naučnici već su iskazali skepsu jer računar ne može uvijek znati kad neka riječ počinje, a kad završava, ali program radi s pretpostavkom da je to računaru poznato.