Sretan vam prvi dan proljeća
U 6:11h, po srednjoevropskom vremenu, na sjevernu Zemljinu poluloptu stiglo je proljeće, a trajat će 92,75 dana. Federalni hidrometeorološki zavod najavljuje da će prvi dani proljeća biti sunčani i topli
20. mart je dan proljetnog ekvinocija, izjednačenja svjetlosti i tame, a nakon kojeg će dani biti sve duži i topliji. Proljeće će trajati sve do 21. juna kada dolazi ljeto i dugodnevnica.
Prvi dan proljeća je dan kada je količina svjetlosti i tame u savršenoj ravnoteži, a priroda se budi i nagovještava skoru prevlast svjetlosti. Dakle, proljetni je ekvinocij zapravo proslava svjetlosti i plodnosti, posvećena Ostari, odnosno Eostari, saksonskom bogu proljeća.
Slavljenje ekvinocija i solsticija danas je zadržano među sljedbenicima paganstva. Ipak, u Irskoj se ova proslava zadržala i modificirala u kršćanskom duhu te Irci proljeće slave 17. marta u vidu dana sv. Patrika.
Mitovi i legende
U starom Rimu se prvi dan proljeća slavio kao početak nove godine. A davno prije njih, stari su Kelti ovaj dan slavili kao uskrsnuće Sunca. Još se i danas neopagani skupljanju na Stonehengeu, koji je konstruiran tako da se, u zoru prvog dana proljeća, sunce uzdiže točno iznad obeliska. Tada hiljade ljudi moli antičke druidske molitve i slavi život.
Budući da se i proslava kršćanskog praznika Uskrsa preklapa sa proljetnim ekvinocijem, crkve zapadnih i istočnih denominacija Uskrs računaju kao prvu nedjelju nakon prvog punog mjeseca, a nakon proljetnog ekvinocija. Sama uskršnja ikonografija sa zečevima, pilićima i bujnom vegetacijom vodi porijeklo iz paganskih običaja Egipta, Grčke i Rima.
Prvi dan proljeća je od posebnog značaja i u Iranu. Tamo se na taj dan slavi Nowruz (novi dan, perzijski). Korijeni ovog praznika nalaze se još u predislamskom razdoblju, a sam praznik potiče iz zoroastrizma i obično se prikazuje kao lav koji proždire bika. Takav prizor može se vidjeti na reljefima iz vremena cara Darija, pa i ranije.
Na taj se dan gotovo sve iranske porodice okupljaju i promatraju sunce, uz obavezno čašćenje i veliko veselje. Slave ga svi iranski narodi, a proširio se i na središnju Aziju, te na dijelove Kine, a stigao je čak i do Blakana. Pretpostavlja se da je ovaj praznik došao i do Jevreja, koji su ga preimenovali u Purim. To je jevrejski blagdan koji podsjeća na izbavljenje Jevreja koji su bili u opasnosti istrebljenja u Perziji, što je zapisano u Knjizi o Esteri u Starom zavjetu. Održava se u rano proljeće, a prati ga i svojevrstan karneval.
Na našim prostorima
Proljeće se slavilo i slavenskim zemljama. U ovim su krajevima posebnu važnost imale proslave Zelenog Jure. Iako je to slavlje dolazilo u kasno proljeće, vjerovalo se da on s proljećem dolazi iz podzemlja kako bi donio bujnu vegetaciju i toplo vrijeme. Jura je zapravo sin staroslavenskog vrhovnog boga Peruna, koji je ubrzo nakon rođenja bio ukraden i odnesen bogu Velesu, bogu podzemlja i stoke, koji je o njemu preuzeo brigu. Budući da se oduvijek vjerovalo da je podzemlje zeleno i puno vegetacije, mislilo se da Jura s proljećem donosi sam početak cvjetanja i listanja.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.