Spasite život: Kako pružiti prvu pomoć
Nikada ne znate kada ćete se naći u situaciji da pomognete nekom i spasite mu život. Može to biti neko ko vam je blizak ili možete postati heroj potpunom strancu. Upravo zato važno je da znate osnove.
Koliko se sjećate i koliko zapravo znate osnove prve pomoći? Možda nešto malo iz škole? Ili od onda kada ste položili prvu pomoć prije vozačkog ispita? Nažalost statistički podaci pokazuju da nas premalo zna malo ili gotovo ništa o prvoj pomoći.
Kako biste se bolje znali snaći, nadamo se, pomoći će i ovaj članak. Odvojite nekoliko minuta i pročitajte ga. Možda dođete u situaciju da zahvaljujući njemu spasite život svojim namilijima.
1. Neodgodive mjere za spašavanje života
Prva je i bitna karika u postupku spašavanja života, a uključuje:
- provjeru sigurnosti pristupa mjestu
nesreće;
- obilježavanje i osiguravanje mjesta
nesreće i zaštitu ozlijeđenih osoba od mogućeg novog stradavanja;
- primjenu neodgodivih postupaka prve
pomoći;
- postavljanje osobe bez svijesti u
stabilan bočni položaj;
- poduzimanje mjera oživljavanja osobe
bez svijesti koja ne pokazuje znakove života (osoba ne diše, srce
ne kuca);
- zaustavljanje krvarenja.
2. Pozivanje pomoći
Odmah obavijestite službu Hitne pomoći (124). Ako je Hitnu pomoć pozvala druga osoba, zatražite od nje da Vam potvrdi je li poziv primljen i stiže li Hitna pomoć ubrzo.
Prilikom pozivanja Hitne pomoći
potrebno je:
- predstaviti se te napomenuti da ste
osoba koja pruža prvu pomoć na mjestu nesreće;
- dati broj telefona ili mobilnog
aparata s kojeg zovete, to je važno za slučaj potrebe ponovne
uspostave veze;
- reći operateru s kojim razgovarate:
• gdje se nesreća dogodila?
• šta se dogodilo?
• broj, spol i približnu starost
ozlijeđenih;
• o kakvim se ozljedama radi?
3. Pružanje prve pomoći
Dok čekate Hitnu pomoć, osim postupaka neodgodive prve pomoći, primijenite i sve ostale postupke prve pomoći koji su potrebni.
Ako iz nekog razloga dolazak Hitne pomoći nije moguć, organizirajte odgovarajući prijevoz do najbliže zdravstvene ustanove.Prvom pomoći ne zbrinjavaju se samo ozljede, već se pomoć pruža i osobi koja je zbog zadobivenih ozljeda znatno psihički i emotivno potresena. Takvu osobu ohrabrujte! Imajte na umu da je već vaša psisutnost uz ozlijeđenu osobu ili naglo oboljelu osobu značajna kao i sam postupak kojim se ozljeda zbrinjava.
Kako pružiti prvu pomoć?
1. Provjeriti stanje svijesti
Ako naiđete na osobu koja nepomično leži ili se u vašem prisustvu iznenada sruši na tlo najprije provjerite je li pri svijesti. Primite ju za ramena i lagano protresite. Uputite joj nekoliko pitanja. Ako nema odgovora, zaključujemo da je osoba bez svijesti. Svi daljnji postupci moraju se provoditi brzo i bez odlaganja. Pozovite pomoć i pređite na tačku 2 (ABC - postupak...).
2. ABC - postupak s onesviještenom osobom
"ABC" je kratica stvorena radi lakšeg pamćenja redosljeda mjera koje provodimo kod onesviještene osobe:
A - airway (dišni put) - otvaranje
dišnog puta
B - breathing (disanje)- provjera
disanja
C - circulation (krvotok)- masaža
srca i umjetno disanje
A - AIRWAY - DIŠNI PUT
Okrenite onesviještenog na leđa i zabacite mu glavu podižući bradu prstima jedne ruke dok drugom rukom pritiščete čelo. Usta moraju biti otvorena. Ovim postupkom korijen jezika se odmiče od stražnje stijenke ždrijela čime se osigurava prohodnost dišnog puta. Ponekad ćete morati odstraniti iz usta zubnu protezu ili povraćeni sadržaj. To ćete najlakše učiniti prstom umotanim u maramicu ili gazu.
B - BREATHING - DISANJE
Da biste provjerili postoji li normalno disanje približite svoj obraz ustima i nosu onesviještenog držeći mu glavu u zabačenom položaju kao što je opisano.
Pokušajte osjetiti na svom licu zračnu struju (dah). Istovremeno osluškujte zvukove disanja i promatrajte dišne pokrete na prsima i trbuhu onesviještenog.
Provjera disanja smije trajati do deset sekundi. Povremeni kratkotrajni udasi ne smatraju se normalnim disanjem i tada treba postupiti kao da disanja nema.
Ako onesviješteni normalno diše, okrenite ga u bočni položaj i pozovite Hitnu medicinsku pomoć. Povremeno kontrolirajte disanje.
U stanju duboke nesvijesti, za razliku od sna, svi tjelesni mišići omlohave. Ako onesviješteni leži na leđima, dolazi do spuštanja donje čeljusti i jezika koji može zatvoriti dišni put. Moguće je i gušenje vlastitim povraćenim sadržajem. Stoga onesviješteni mora ležati na boku, poduprt jednom rukom i nogom, s glavom zabačenom prema natrag. Time se osigurava prohodnost dišnog puta jer se jezik odmiče od stražnje stijenke ždrijela i omogućava se istjecanje sline, krvi i povraćenog sadržaja iz usta.
Ako je gubitak svijesti prouzrokovan povredom (npr. saobraćajnom nesrećom ili padom s visine), moramo posumnjati i na mogućnost povrede kičme. Za okretanje su tada potrebne dvije osobe. Dok jedna polagano okreće trup bolesnika, druga za to vrijeme pridržava glavu u neutralnom položaju, tj. u istoj osovini s trupom, izbjegavajući savijanje i rotaciju vrata. Ukoliko ste sami na mjestu nezgode, ozlijeđenog morate okrenuti sami, jer je opasnost od gušenja veća od rizika ozljede kičmene moždine.
Oživljavanje
Ako onesviješteni ne diše, zamolite nekog da pozove hitnu medicinsku pomoć i započnite postupak oživljavanja (tačka C). Ako ste sami, pozovite hitnu medicinsku pomoć prije nego započnete oživljavanje. Ako ste sami, aunesrećena osoba je dijete, najprije započnite oživljavanje pa nakon jedne minute napravite što kraću pauzu da bi pozvali hitnu medicinsku pomoć.
C - CIRCULATION - KRVOTOK
Masaža srca
Oživljavanje započinjemo masažom srca. Ovaj postupak nosi rizik od prijeloma rebara i ozljede unutrašnjih organa pa ga smijete provoditi samo kad je potrebno.
Bolesnik mora ležati na tvrdoj podlozi. Ako leži na krevetu spustite ga na pod. Odjeću nije potrebno skidati. Stavite korijen dlana na sredinu prsnog koša (dva prsta iznad prsne kosti). Drugi dlan položite preko prvog. Prsti mogu biti isprepleteni ili ispruženi, ali ne smiju dodirivati stijenku prsnog koša. Pritisak ne smije biti na rebrima, gornjem dijelu trbušne šupljine ili na donji dio prsne kosti.
Laktovi spasioca moraju biti ispruženi, a ramena iznad mjesta pritiska. Pritisak treba biti brz i kratkotrajan, jačine prilagođene dobi i konstituciji bolesnika. Između pritisaka ne podižite ruke s prsiju.
Kod odrasle osobe prsna kost se mora udubiti za 4-5 cm. Slijedi popuštanje pritiska kako bi se prsni koš svojom elastičnošću vratio u prvobitni oblik. Pri tome ne smijemo odvajati dlanove od stijenke prsnog koša. Tijekom čitavog ciklusa pritiskanja i popuštanja laktovi spasioca trebaju biti ispruženi, a dlanovi u kontaktu s prsnim košem. Masaža se izvodi brzinom od oko 100 pritisaka u minuti (pet pritisaka u tri sekunde).
Ako osoba diše, ali nema puls, nastavite s masažom. Ako osoba ne diše – pritisnite 30 puta prsnu kost, pa dva puta upuhnite. Znači nakon 30 pritisaka ponovno zabacite glavu žrtve kako bi se oslobodio dišni put. Kako biste izbjegli direktan kontakt sa žrtvom, kao zaštitu koristite maramicu koju ćete staviti na usta žrtve. Prstima jedne ruke začepite nos dok drugom pridržavate donju čeljust. Svojim ustima obuhvatite usta žrtve i dva puta upušite zrak (metoda usta na usta). Svako upuhivanje traje jednu sekundu. Nakon toga odmaknite usta kako biste dopustili da zrak koji ste upuhali izađe iz pluća žrtve. Ako niste uspjeli učinkovito upuhati zrak: a) provjerite usnu šupljinu žrtve i odstranite moguće strano tijelo ako je vidljivo i b) provjerite je li glava dobro zabačena i je li podignuta donja čeljust.
Naizmjence vršite masažu srca i umjetno disanje (30:2). Količina zraka koja se nalazi u vašim plućima dovoljna je za jedno upuhivanje. Prevelika količina upuhanog zraka može prouzročiti ulazak želučanog sadržaja u dišne puteve žrtve, a time i nemogućnost daljnjeg upuhivanja. Ako iz bilo kojeg razloga niste u stanju upuhivati zrak, onda radite samo masažu srca bez prekida.
Puls prvi put provjerite nakon 2 minute oživljavanja, te tada svakih 5 minuta. Nastavite s oživljavanjem sve do uspostave vitalnih funkcija ili dok ne stigne pomoć.
Oživljavanje djeteta
Oživljavanje započnite s dva upuhivanja umjetnog disanja. Ritam je jedno upuhivanje / pet pritisaka. Dovoljna je snaga upuhivanja kojom se dižu prsa. Nemojte previše zabaciti djetetovu glavu jer to može zatvoriti dišne puteve. Za pritiskivanje bebe dovoljno je koristiti dva prsta, a za dijete dlan jedne ruke. Prsa bebe treba utisnuti 1 do 2 cm,a djeteta 2 do 3 cm. Nemojte pritiskati rebra.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.