Razlozi zbog kojih umišljamo da smo gladni

Apetit može biti veoma prevrtljiv. Zavarava nas dvosmislenim signalima i često uvjeri da smo gladni, iako to nismo.

Upravo zbog te "lažne gladi" ne treba apetitu udovoljavati uvijek jer će nas to koštati viška kilograma i nadutosti. Evo koji su najčešći razlozi lažne gladi:

Dehidracija

Ispijanje vode neće otopiti kilograme, ali preskakanje unosa tečnosti dovodi do dehidracije organizma koju najčešće miješamo s osjećajem gladi. Stoga ubuduće prije nego što posegnete za čokoladicom, popijte čašu vode.

Fotografije hrane

Nedavni rezultati istraživanja objavljeni u časopisu Neuroscience pokazali su kako učestalo posmatranje fotografija slasne hrane aktivira centar za zadovoljstvo smješten u mozgu. On ispušta dopamin, neurotransmiter koji aktivira taj centar i koji nas tjera da zadovoljimo žudnju za zalogajima.

Neispavanost

Hormon leptin mozgu šalje upozorenje o sitosti, dok hormon gladi grelin stimulira apetit, a njihovu ravnotežu najčešće remeti nedostatak sna. Naime, neispavanost izaziva pad nivoa leptina istovremeno pojačavajući nivo grelina čime se udvostručuje želja za hranom. U takvom nedostatku energije dolazi do pretrpavanja najčešće slatkim zalogajima i njihovu taloženju u masne jastučiće.

Alkohol

Pijuckanje omiljenih pića najčešće u nama budi osjećaj gladi. To se naime dešava uslijed pada leptina, kojim se stvara osjećaj gladi. Zato budite oprezni jer svaki gutljaj alkoholnog pića može nas natjerati na nepotreban unos kalorija.

Stres

Briga oko razvoja događaja u budućnosti, opterećenost neuspjehom, neispunjena očekivanja kao i užurbani način života uzrokuju stres. Na neprijatan osjećaj nervoze u tijelu reagira hormon grelin šaljući signale povećanog apetita kojem najčešće odgovaramo unosom nezdravih zalogaja poput slatkiša i brze hrane.

Prevelik unos šećera

Brojna istraživanja pokazala su kako povećan unos slatkog remeti hormonalnu ravnotežu crijeva. Uslijed šećernih bombi usporava se proizvodnja leptina, odnosno naš mozak prima slab signal o sitosti, dok su receptori za glad pojačani. Uslijed takve neravnoteže dolazi do prejedanja, ponovnog pada šećera u krvi te opet iznova potrebe za grickanjem.

Gledanje TV-a

Istraživanja su pokazala kako tokom usredsređenosti na zbivanja na ekranu nismo u stanju da zapamtimo unesene zalogaje zbog čega prekomjerno jedemo. Zato se prejedamo. Dakle, ukoliko gledate omiljeni film, sklonite sve što je jestivo iz svog vidokruga, piše Novimagazin.rs.