Prijevremeni znakovi multipla skleroze: Upozorenja koja se pojavljuju do pet godina prije dijagnoze

Multipla skleroza (MS) je hronična autoimuna bolest koja zahvata mozak, leđnu moždinu i vidne živce. Mozak i leđna moždina zajedno tvore središnji živčani sistem i šalju poruke koje putuju između mozga i drugih dijelova tijela, omogućavajući nam kretanje, razmišljanje i korištenje osjetila. Unatoč intenzivnim istraživanjima, uzrok ove autoimune bolesti još uvijek nije poznat.

Simptomi MS-a su nepredvidljivi i mogu se pojaviti pojedinačno ili u kombinaciji, uključujući poremećaje vida, poteškoće s hodanjem, slabost ili ukočenost ekstremiteta, poremećaj ravnoteže i druge simptome.

Nedavna istraživanja objavljena u časopisu Neurology sugeriše da bi konstipacija (zatvor) mogao biti rani znak upozorenja za multiplu sklerozu. Neurolozi vjeruju da i infekcije mokraćnog sistema, infekcije mjehura, depresija i seksualni problemi mogu ukazivati na prisutnost ove bolesti.

Istraživači su analizirali medicinsku dokumentaciju 20.174 osobe s nedavno dijagnosticiranom multiplom sklerozom te je usporedili s kontrolnom skupinom od 54.790 osoba koje nisu imale tu bolest. Također su usporedili osobe s MS-om s onima koje imaju Crohnovu bolest i lupus.

Rezultati su pokazali da osobe s MS-om imaju veću vjerojatnost da će razviti depresiju, konstipaciju, infekcije mokraćnog sistema, seksualne probleme i probleme s mjehurom.

Iako su ovi simptomi manje poznati, neće svi koji ih imaju razviti MS. Dr. Celine Louapre sa Univerziteta Sorbonne u Parizu naglašava da ovi simptomi također mogu biti znakovi drugih bolesti. Istraživanje, međutim, može biti korisno za osobe s visokim rizikom od MS-a ili porodičnom predispozicijom.

Iako su simptomi poput konstipacije manje prepoznati, pacijenti obično prvo primijete probleme s očima i hodanjem zbog nepredvidivosti simptoma. Rano prepoznavanje simptoma može imati koristi jer omogućuje intervenciju prije razvoja tipičnijih kliničkih manifestacija multiple skleroze.

Ograničenja istraživanja uključuju nedostatak podataka o faktorima poput obrazovanja, etničke pripadnosti i socioekonomskih čimbenika te manji uzorak osoba mlađih od 25 godina. Autori se nadaju da će rani znakovi pomoći razumijevanju bioloških mehanizama prije razvoja stvarnih simptoma bolesti, piše Živim.