Posao budućnosti u BiH: Uzgoj najskupljih gljiva na svijetu?

Uzgoj tartufa uskoro bi mogao postati posao budućnosti za bh. poljoprivrednike.

Naime, londonska kompanija Green Laboratories zainteresirana je da besplatno podijeli sadnice lijeske na čijem se korijenu nalazi sjeme ove najskuplje gljive na svijetu.

Kako je za Dnevni avaz kazala Senka Gatarić, direktorica predstavništva Green Laboratoriesa u Banjoj Luci, klimatski uvjeti pogoduju uzgoju tartufa u BiH, tako da je, osim predstavništva u RS-u, planirano otvaranje poslovnice i u Federaciji BiH. 

"Četiri telefona nam zvone po cijeli dan, ljudi se javljaju iz svih krajeva BiH. Najviše zainteresiranih je iz Bihaća, Tuzle, Sarajeva i Donjeg Vakufa. Činjenica je da je kriza i da ljudi pokušavaju zaraditi, a ovo je svakako posao budućnosti. Međutim, nakon elaborata koji će se raditi u Londonu, vidjet ćemo ko ispunjava uvjete, pa je sigurno da će doći i do eliminacije nekih koji su se već prijavili", odala je Gatarić. 

Ona je istakla da postoje dva osnovna preduvjeta da bi neko mogao ući u ovaj biznis. Prvo je potrebno da ima registriranu zemljišnu parcelu na svoje ime te da je ona predviđenog kvaliteta koji pogoduje uzgoju tartufa. 

"Proizvođači će potpisati ugovor na 20 godina s kompanijom u kojem se navodi da će Green Laboratories osigurati otkup tartufa i lješnjaka po svjetskim cijenama. Cijena tartufa se po kilogramu kreće od 1.000 do 5.000 eura, a lješnjaka pet eura - objasnila je Gatarić. 

Ona je naglasila da tartufi i lješnjaci počinju rađati poslije treće godine, a najviše plodova daju u periodu od osme do 12. godine. 

"Zbog toga se i potpisuje ugovor na tako dug period, a ove plantaže su održive minimalno 50 godina. Znači, to je posao za dvije generacije ", dodala je Gatarić. 

Istakla je da se za svako zemljište prvenstveno mora uraditi elaborat na osnovu kojeg će se odrediti najoptimalnija vrsta sadnice za tu parcelu. 

"Sadnja je predviđena najesen. Sadnice će svi dobiti besplatno, iako jedna košta 30 eura. Zbog toga, kada se tartufi i lješnjaci budu otkupljivali, od dobivenih prihoda 70 posto ide proizvođaču, a 30 posto kompaniji",  kazala je Gatarić i istakla da ne postoji nijedan proizvod koji donosi ovolike prihode uz garantiran otkup, piše Dnevni avaz.