Pogledajte koje osobine nasljeđujemo od predaka: Jedna od njih važna za uspjeh u životu

Svi smo zasigurno u životu čuli izjave poput "tvoje oči su kao majčine, ali tvoja narav je kao očeva" ili "baš si kao tvoj djed", ali ljudski DNK sadrži obilje informacija koje su mnogo složenije od tih pojednostavljenih usporedbi.

Ipak, rijetko čujemo izjavu poput "imam agorafobiju, baš kao i moj pradjed". Ali agorafobija također može biti naslijeđena. Ipak, šta određuje koje će osobine prevladati u našem DNK-u i možemo li ih mijenjati ostaje pitanje koje je dugo mučilo genetičare, piše portal Bebologija. 

Iako naučnici još uvijek nisu u potpunosti razjasnili šta ima najveći utjecaj na formiranje ljudskog karaktera – okolina, geni ili odgoj, mnoga istraživanja su pokazala da ne nasljeđujemo samo fizičke karakteristike, već i neke psihičke osobine poput fobija, na primjer. Osim fobija, postoji još nekoliko osobina koje su naslijeđene od naših predaka i čini se da su neizmjenjive.

Fobije

Istraživanje je dokazalo da se fobije mogu prenositi putem genetske sekvence. U istraživanju su miševi trenirani da izbjegavaju mirise slične trešnjinim cvjetovima, što je rezultiralo aktivacijom određenih dijelova DNK-a u spermi očeva miševa. Kao posljedica toga, djeca i unuci ovih miševa pokazali su visoku osjetljivost na miris trešnje, te su je izbjegavali, iako nisu bili izloženi istom treningu kao njihovi preci. Ovo sugerira da strahovi od određenih stvari poput paukova ili visine možda nisu toliko iracionalni koliko se čini, budući da genetski faktori mogu doprinijeti razvoju tih fobija.

Ekstrovertnost

Iako se neke osobine razvijaju tokom života, određene su već zapisane u našoj genetskoj strukturi. Na primjer, geni poput WSCD2 i PCDH15 povezani su s ekstrovertnošću, što može imati značajan utjecaj na naše interakcije i uspjeh u društvenim situacijama. Stoga, postoji mogućnost da su razlozi vaše izražene društvenosti i komunikativnosti duboko ukorijenjeni u genetskom nasljeđu, a ne samo u okolini ili odgoju.

Smisao za humor

Iako neki smatraju da je smisao za humor naučena karakteristika, ovisna o okruženju u kojem osoba odrasta, istraživanje je pokazalo drugačije. Utvrđeno je da ljudi koji posjeduju kratke alele na genu 5-HTTLPR češće pokazuju pozitivne reakcije i češće se smiju. Ovi rezultati ostali su dosljedni čak i kada su uzeti u obzir faktori poput dobi, spola, etničke pripadnosti i simptoma depresije.

Stres

Slično je i s utjecajem stresa, koji se može prenijeti s roditelja na djecu. Stručnjaci tvrde da ako je majka bila izložena stresu tokom trudnoće, postoji veća mogućnost da će njeno dijete biti podložno stresu u životu. Nadalje, postoji rizik da su roditelji, ako su bili pod stresom prije začeća djeteta, mogli oštetiti svoje hromosome, što može utjecati na stresnu osjetljivost njihovog potomstva.

Ovisnost

Oko 40 do 60 posto odgovornosti za razvoj ovisnosti pripisuje se genima i nasljednim faktorima. Na primjer, veza između ovisnosti i gena D2 detaljno je istraživana. Osobe čiji ti receptori ne funkcionišu ispravno imaju veću sklonost prema upotrebi ovisničkih supstanci.