Osmi mart kroz historiju: Od protesta za prava žena do cvijeća i poklona

Širom svijeta današnji dan se obilježava kao Dan žena. Međutim, historijat ovog praznika i važnost obilježavanja 8. marta ne veže se samo za poklanjanje cvijeća i pažnje tog jednog dana, već za cilj ima skrenuti pažnju na hrabrost, snagu i mogućnosti žena koje istinski pokreću svijet.

Zašto je važno obilježavati Dan žena?

Deformacijom tradicija, 8. mart, Dan žena, veoma se približio danima čija je simbolička vrijednost gotovo suprotna njegovoj – Danu majki i Danu zaljubljenih. Iako su, bez sumnje, mnoge žene ujedno i majke i/ili zaljubljene žene, historije ustanovljenja ovih datuma rijetko su se ukrštale. 

Ideja da se obilježava međunarodni dan žena prvi put se pojavila početkom 20. vijeka u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših uslova za rad. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno protestovale 8. marta 1857 u New Yorku. 

Tekstilne radnice su protestovale zbog loših radnih uslova i niskih plata. Demonstracije je rasturila policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

8. mart, važan podsjetnik na borbu za prava žena

Protesti  8. marta su se događali i narednih godina, najpoznatiji je bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistkinje Clare Zetkin.

Sljedeće godine Međunarodni dan žena obilježili su milioni ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su se poklopili s požarom u fabrici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu označene kao razlog za veliki broj žrtava. Pred početak Prvog svjetskog rata žene širom Evrope su održale mirovne demonstracije 8. marta 1913. godine.

Prvi svjetski rat, položaj žena i pravo glasa

Prvi svjetski rat je neizravno ojačao položaj žena jer su se dokazale kao nosioci privrede dok su muškarci ginuli u rovovima. 

8. marta 1917. godine 90.000 žena je u poluvremenu ruske boljševičke revolucije u St. Petersburgu protestovalo za “mir, hljeb i zemlju“, a protest je doveo do abdikcije ruskog cara. Zaslugama Aleksandre Kolontaj, neposredno po svršetku Oktobarske revolucije 8. mart zvanično postaje praznik u Sovjetskom Savezu.

Nakon rata, Velika Britanija (1918.) i SAD (1920.) su ženama dali pravo glasa. Do tada su samo muškarci uživali ovo pravo, a mnoge velike svjetske zemlje su pravo glasa (izbora) ženama dali puno godina kasnije.

Tokom tridesetih godina XX. stoljeća pa do sredine šezdesetih Međunarodni dan žena je povezivan sa komunizmom i na Zapadu se nije slavio. Sredinom šezdesetih feministički pokret ponovno uzdiže taj dan. 

Ujedinjeni narodi su 1975. godinu proglasili “Međunarodnom godinom žena”, a 1977. su donijeli i rezoluciju o redovnoj proslavi Međunarodnog dana žena. 

SFRJ i BiH

Tokom šezdesetih i sedamdesetih godina XX vijeka, zvanična politika SFR Jugoslavije je podsticala prisustvo žena u javnoj sferi, podrazumijevajući da su neravnopravnosti ukinute u naprednom sistemu samoupravljanja, ali je istovremeno malo činila da bi se drugarice zaista izvele iz tradicionalne uloge žene. 

Ukidanje revolucionarnog duha u realnom socijalizmu možda se najbolje vidi u približavanju Dana žena i Dana majki. Sa povlačenjem žena iz javnog života, vraćanjem u kuću i ulogama koje iz tog okruženja proističu, i Osmi mart se postepeno odvaja od svoje prvobitne orijentacije i mijenja svoj smisao i sadržaj. Umjesto nekadašnjeg „borbenog dana‟ preobražava se, šezdesetih godina, u dan majki, praznik roditeljice i odgojiteljice.

Iako bez osnovnih političkih i socijalnih prava 1913. godine u Sarajevu, 2000 žena iz BiH svih vjeroispovesti održalo je prvu proslavu ženskog dana. 

U vrijeme SFRJ 8. mart je polako gubio svoju jasnu feminističku, političku i ideološku osnovu i postajao je potrošački praznik, banalizujući se i pretvarajući u sopstvenu parodiju. Nakon raspada Jugoslavije, 8. mart se „slavi“ na način da to nema nikakve veze sa feminističkim, političkim prvobitnim idejama, već je u službi kapitalističkog konzumerizma, kupovine cvijeća i poklona.

Prava žena danas

Nesumnjivo je da su prava žena danas u znatno većem fokusu nego što je to bilo godinama unazad, ali to još uvijek nije dovoljno. U mnogim zemljama svijeta, pa i u našem okruženju, svakodnevno se dešava nasilje nad ženama, žene su podčinjene, diskriminisane i omalovažavane. Na razgovorima za posao još uvijek se ženama postavljaju pitanja 'da li ste udati' i 'da li namjeravate zatrudniti', plate su manje u odnosu na plate muškaraca na istim pozicijama, a uloga i položaj žene se i dalje veže za spremanje doma i odgajanje djece.

Zbog toga je bitno na današnji dan prisjetiti se svih važnih, jakih i inspirativnih žena koje su kroz historiju utrle put za bolje sutra.