Opasnost od zaraze: Kako se ponašati nakon poplava?

Na Infektivnoj klinici Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu kao ni u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo do sada nije evidentirana niti jedna osoba oboljela od crijevnih zaraznih bolesti što jasno govori da je epidemiološka situacija u Kantonu Sarajevo pod kontrolom, potvrdila je za Anadolu Agency dr. Snježana Balta, epidemiolog i direktorica Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

"Ono što je posebno važno jeste obratiti pažnju na vodu. Crijevno zarazne bolesti u najvećoj mjeri kao što je enterokolitis povezani su s korištenjem higijensko neispravne vode. Do sada nismo imali evidentiranih slučajeva mučnine, povraćanja i proliva koji bi bili uzrokovani time. Voda u gradskom vodovodu u Kantonu Sarajevo je ispravna za piće jer nije dolazilo do njenog prekida u snabdijevanju. Problema ima na lokalnim vodovodima, bunarima i česmama", naglasila je.

Ona je istakla kako Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo savjetuje građanima da koriste flaširanu vodu, a ako to nisu u mogućnosti onda da obavezno onu iz lokalnih vodovoda prokuhavaju prije pića.

Epidemiolog dr. Balta posebno upozorava da osim za piće voda mora biti bakteriološki ispravna i kada je u pitanju njeno korištenje za kuhanje, pranje posuđa, kao i zuba te umivanje, jer u suprotnom ona koja nije higijenski ispravna može da izazove zdravstvene probleme.

"Gdje god se primijeti da voda sadrži mulj ili promjenu svoje boje mora se pristupiti oprezno prilikom njenog korištenja", naglasila je dr. Balta.

Dezinfekcija i deratizacija od sutra

Ona je navela kako građani koji se vraćaju u svoje domove koji su bili poplavljeni posebnu pažnju moraju obratiti i na adekvatno mehaničko čišćenje objekata i stvari prije korištenja.

Službe Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo u saradnji sa štabovima civilne zaštite od ponedjeljaka će biti angažirane na vršenju dezinfekcije ugroženih područja s ciljem sprečavanja nastanka bolesti i mogućih zaraza.

"Mi imamo pumpe za dezinfekciju, ali postupak deratizacije mora se provesti u angažmanu civilne zaštite koja ima veće kapacitete u ljudstvu", navela je dr. Balta.

Direktorica Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo navela je kako su građanima u ugroženim područjima podijeljeni leci kako se trebaju ponašati tokom i nakon poplava.

"Poplave s kojima se trenutno suočava Federacija BiH nose niz opasnosti uslijed oštećenja vodovodnih i kanalizacionih cijevi, prekida  vodosnabdijevanja i dispozicije otpadnih materija, izlijevanja kanalizacije, oštećenja električnih vodova, prekinutih  plinskih vodova,  povećane opasnosti od ozlijeđivanja", naglašeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Naglašavaju da su posebno ugroženi djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi. Posebno se skreće pažnja na provođenje mjera kojima se sprečava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja.

Iz Zavoda naglašavaju da je u poplavljenim područjima rizik od zagađenja vode za piće povećan, te vodu sa slavine ne treba piti dok se ne dobiju pouzdani dokazi da je sigurna za konzumaciju. Do tada je treba piti prokuhanu, dezinficiranu ili flaširanu vodu.

Prokuhavanje vode treba vršiti tako da se nakon što proključa, voda pusti da ključa najmanje jedan minut, kako bi se uništili uzročnici bolesti. Ako je voda zamućena, ne smije se piti!

"Prokuhavanje niti dezinfekcija ne otklanjaju zagađenja uzrokovana hemikalijama te se takva voda, ne smije koristiti. Kada je u pitanju dezinfekcija vode za piće, neophodno je da se ona obavi prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcionog sredstva. U slučaju nejasnoća vezanih za doziranje dezinfekcionog sredstva treba se obratiti ustanovi od koje je sredstvo nabavljeno ili dobiveno", upozoravaju iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Kada su u pitanju djeca koja se hrane zamjenama za majčino mlijeko, odnosno hranom koju treba priremati s vodom, nužno je koristiti isključivo prokuhanu vodu i prema navedenim uputama.

Lična higijena je u krizinim situacijama posebno važna, prevenstveno, navodi se, je važno često pranje ruku uz upotrebu sapuna (prije jela, nakon upotrebe WC-a, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja artiklima koji su došli u kontakt s naplavnom ili kanalizacijskom vodom), a pri tome posebno nadzirati održavanje higijene ruku djece.

Nakon povratka u kuće maksimalan oprez

Nakon povratka u kuće, osim mjera zaštite koje su se provodile za vrijeme poplave, potrebno je provesti i mjere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom.

Potrebno je držati se što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji, prijaviti eventualna oštećenja plinovoda i plinskih uređaja i ne koristiti ih dok se ne poprave, a neophodan je i pregled instalacija za dostavu plina i električne energije od strane kvalificiranih stručnjaka, upozoravaju iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Potrebno je izbjegavati vožnju automobilom zbog mogućeg oštećenja cesta u poplavljenom području.

"Od komunalnih preduzeća treba tražiti uslugu čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacionog sistema, a zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom obavezno je čišćenje (vrućom vodom i deterdžentom, uz obavezno korištenje gumenih rukavica) i dezinficiranje zidova i podova prostorija u koje je dospjela voda za vrijeme poplave. Zagađene predmete i materijale, koji se ne mogu očistiti i dezinficirati, baciti", navodi se u upozorenju Zavoda za javno zdravstvo FBiH o načinu ponašanja nakon poplava.

Upozoravaju na nužnost pranja odjeće i čišćenja obuće, pranja i dezinficiranja dječijih igračaka, te bacanje hrane koja je došla u direktan kontakt s poplavnom vodom, kao i sve kvarljive hrane koja je stajala duže od 4 sata na temperaturi višoj od 50C.

"Nužno je čišćenje neoštećenih limenki koje su došle u kontakt s poplavnom vodom, čišćenje radnih ploha i pribora za jelo i kuhanje, kao i kontrolisano koristiti sredstva za uništavanje insekata i glodara (držati van dohvata djece) i strogo se pridržavati uputstava za upotrebu", upozorenje je Zavoda.

Zbog povreda koje se veoma česte u naplavljenim područjima, važno je znati, navode iz Zavoda da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija. Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakcinisanje protiv tetanusa), a ljekarsku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani. U slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature itd. javiti se nadležnom ljekaru.