Naučnici došli do velikog otkrića: Možda je ovo rješenje za prevenciju Alzheimerove bolesti?

Čini se da napetost između mozga, crijeva i sastava njegovih mikrobnih stanovnika igra ključnu ulogu u razvoju neurodegenerativnih stanja.

Dok dokazi koji idu u prilog povezanosti između osovine mikrobiota-crijeva-mozak (MGBA) i Alzheimerove bolesti nastavljaju rasti, tačan mehanizam koji stoji iza tog odnosa još uvijek je slabo shvaćen.

Dijelovi slagalice do sada su bili frustrirajuće nekoherentni, uključujući naizgled nepovezane čimbenike kao što su zamršeni proteini unutar živčanog tkiva da bi se posumnjalo na crijevne mikrobe na suptilne razlike u molekulama koje prenose masti.

Koristeći dosad najveću studiju povezanosti genomske mikroflore ljudskog crijeva, tim istraživača iz SAD-a tražio je eksplicitniji odnos između Alzheimerove bolesti i mješavine organizama koji žive unutar probavnog sistema.

Njihova analiza, objavljena u martu 2023., otkrila je ne samo genetsku vezu između različitih rodova crijevnih bakterija i dijagnoze Alzheimerove bolesti, već i vezu između mikroba i genetskog faktora rizika za neurodegenerativni poremećaj. Studija dodatno naglašava međudjelovanje genetskih čimbenika i upalne crijevne mikroflore u zdravoj funkciji mozga.

Promjene u našoj prehrani mogu drastično uticati na funkcionisanje tijela

Rano u našem razvoju, naša su tijela kolonizirana nizom bakterija, gljivica i virusa koji postižu provizorno primirje s imunološkim sistemom. Uglavnom je ovaj dogovor obostrano koristan. Mikrobi dobivaju mjesto za život, a mi dobivamo prvu liniju obrane sićušnih stanara voljnih zaštititi svoj dom.

To ne znači da je ravnoteža uvijek skladna. Promjene u našem imunološkom sistemu mogu nekim vrstama dati prednost nad drugima. Isto tako, promjene u sistemu mikroba, na primjer promjenama u našoj prehrani, mogu duboko uticati na funkcionisanje tijela. I u dobru i u zlu.

"Natezanje konopa" između našeg mikrobiološkog popisa i općeg zdravlja može se protegnuti cijelim tijelom na nepredvidive načine, sijući zbrku u tome kako udaljena tkiva identificiraju prijatelja i neprijatelja.

Posljednjih su se godina istraživači usredotočili na ovu složenu diplomaciju između crijevne mikroflore, imunološkog sustava i neurološkog funkcioniranja u pokušaju da shvate zašto područja mozga degeneriraju i uzrokuju simptome gubitka pamćenja i kognitivnog pada koje prepoznajemo kao Alzheimerovu bolest. Promatračke studije otkrile su smanjenje raznolikosti crijevnih mikroba kod pojedinaca s dijagnosticiranim stanjem, dok su laboratorijske analize pokazale da crijevne bakterije mogu otpuštati kemikalije koje mogu izazvati štetne upalne signale u mozgu.

Gen uključen u kretanje masti predstavlja rizik

Ono što komplikuje je gen uključen u kretanje masti kroz krv poznat kao apolipoprotein E (APOE). Od tri verzije pronađene kod ljudi, varijanta poznata kao E4 čini se da predstavlja genetski rizik za Alzheimerovu bolest.

Zašto je to tako nije jasno, iako postoji dobar razlog za sumnju da bi posjedovanje barem jedne kopije APOE E4 moglo utjecati na sastav naših mikrobnih građana. Ovo najnovije istraživanje veza između mikroba, APOE E4 i Alzheimerove bolesti pruža još uvjerljivije dokaze o mehanizmu koji djeluje u crijevima.

Tim je istražio detaljne zapise 119 bakterijskih rodova na temelju studije koja je uključivala tisuće sudionika, poznate kao MiBioGen Consortium. Početna pretraga bakterijskih gena koji bi mogli biti povezani s Alzheimerovom bolešću otkrila je 20 rodova za koje se sumnja da imaju neku ulogu u razvoju bolesti.

Drugo traženje kroz ograničeniji uzorak proizvelo je nešto sigurnijih deset rodova – od kojih je šest bilo manje među dijagnostifikovanim pacijentima, a preostala četiri su bila češća. Od tih deset rodova bakterija, čini se da četiri imaju odnos s alelom APOE za koji se smatra da povećava rizik od Alzheimerove bolesti.

Sposobnost roda Collinselle mogla igrati ulogu u pogoršanju i trigeriranju neuroloških oštećenja

Jedan primjer roda je Actinobacterium Collinsella, koja se ne povezuje samo s Alzheimerovom bolešću i varijantom APOE, već i s reumatoidnim artritisom, aterosklerozom i dijabetesom tipa 2. Istraživači sumnjaju da bi sposobnost Collinselle da potiče ekspresiju hormona glasnika upale, zajedno s sposobnošću da crijeva učini propusnijima, mogla igrati ulogu u pogoršanju, ako ne i izazivanju, neuroloških oštećenja.

Povišen nivo holesterola i lipoproteina niske gustoće (LDL) pronađene u zdravih odraslih osoba s velikim brojem Collinsella dodatno pokazuju neku vezu između mikroba, metabolizma masti i neurodegeneracije, piše Direktno.hr.