Mentalni poremećaji, loša prehrana i pušenje čine čovječanstvo bolesnim

Istraživanje nazvano Globalno opterećenje bolešću (GBD), objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet, pokazalo je da iako raste očekivana životna dob, raste i broj godina u kojima ljudi žive u lošem zdravstvenom stanju. Dužina života s bolešću veća je u siromašnim nego u bogatim državama.

"Smrt je moćan motivator, i za pojedince i za države, za suočavanje s bolestima koje nas ubijaju u velikom broju. No puno smo manje motivirani suočiti se s problemima koji dovode do bolesti", naglasio je Christoper Murray, direktor Instituta za mjerenje i evaluaciju zdravlja (IMHE) sa Univerziteta Washington, koje je napravilo ovu studiju.

Murray ističe kako se "trojstvo nevolja" – pretilost, sukobi i duševne bolesti, javljaju kao "tvrdoglave i uporne barijere aktivnom i energičnom načinu života". 

Studija IMHE-a, u kojoj je sudjelovalo više od 2500 istraživača u 130 država širom svijeta, pokazala je da je 2016. loša prehrana bila povezana s gotovo jednim od pet smrtnih slučajeva širom svijeta, dok je pušenje ubilo oko 7,1 miliona ljudi. 

Prehrana kojoj nedostaju cjelovite žitarice, voće, orašasti plodovi i sjemenke, riblja ulja i koja ima visok nivo soli spada u najčešće faktore rizika jer dovodi do pretilosti, visokog krvnog pritiska, visokog nivoa šećera i holesterola. 

Studija je pokazala da je širom svijeta narastao broj ubijenih oružjem, poginulih u sukobima i terorizmu, a da hronične bolesti poput onih kardiovaskularnih ili dijabetesa uzrokuju 72 posto bolesti svjetskog stanovništva. 

Srčane bolesti su vodeći uzrok prerane smrti u većini regija, a 2016. su odnijele 9,48 miliona života. 

Pojedince i društva teško pogađaju i mentalne bolesti, pa se pokazalo da je 2016. živjelo oko 1,1 milijardu ljudi s psihološkim, psihijatrijskim poremećajima ili ovisnostima.

Ozbiljni depresivni poremećaji spadaju u top deset uzroka slabog zdravlja u velikoj većini država širom svijeta, osim u četiri kod kojih to nije slučaj.