Kuglice iz kozmetičkih preparata predstavljaju sve veću opasnost

Sitne plastične kuglice koje se koriste u kozmetičkim preparatima, poput pilinga za lice i tijelo, gelovima za tuširanje, pastama za zube predstavljaju veliku opasnost, a da toga nismo niti svjesni, piše Danas.net.hr.

Naime, velike količine pronađene su u jezerima, te su udruge za zaštitu okoliša pozvale kompanije koje proizvode kozmetičke preparate da ih prestanu upotrebljavati. 

Naučnici su već prije upozorili da se te sitne čestice poznate kao mikroplastika nalaze u oceanima, no nedavno izvješće pokazalo je da je kontaminacija česticama, koje su manje od jednog milimetara, povećana i da se sve više nalaze u slatkovodnim vodama. 

Tim istraživača ekološke grupe sa Gyres Instituta, prikupio je uzorke iz jezera Erie i Huron na sjeveru SAD-a prošlog ljeta te su u tim vodama pronađene velike količine sitnih plastičnih kuglica. 

"Uporedba je pokazala da su pronađene čestice iste veličine, boje, teksture i oblika kao i one koje se nalaze u popularnim potrošačkim proizvodima", kazao je izvršni direktor ekološke grupe, Marcus Eriksen, dodajući da će istraživanje biti objavljeno krajem ove godine. 

Služe za pročišćavanje mrtvih stanica kože

Mikrokuglice su male plastične kuglice koje se koriste u kozmetičkim proizvodima za lice, piling tijela i zubnim pastama, a pročišćavaju mrtve stanice kože, poput spužve apsorbiraju loše tvari. 

Svoja istraživanja ekološka grupacija je predstavila kako bi dvije velike kozmetičke firme ozvali da prestanu koristiti plastične čestice u svojim proizvodima. 

Iz jedne od firmi odgovorili su da su počeli provoditi fazu izbacivanja ovih štetnih čestica iz svojih proizvoda i trenutno razvijaju ekološki prihvatljivu alternativu za buduće proizvode. 

Iz druge velike kozmetičke firme su pak poručili samo da će ih ukinuti u proizvodima do 2017. godine. 

Ne znamo da li problem prestaje s ribom

No, do tada zagađenje okoliša će se nastaviti, a plastične čestice sada su već jedna od velikih prijetnji okolišu, posebno ribama, ali i drugim organizmima, kazao je Eriksen. Zrnce također može ostati, u ribi te ga čovjek može progutati.

Naučnici su ovog ljeta proširili istraživanje na jezera Michigan i Ontario. 

"Ne znamo je li problem prestaje s ribom, ili ako ipak jedemo ribu, problem je sada s nama", rekao je Lorena Rios-Mendoza, hemičar sa univerziteta Wisconsin-Superior, koji je bio na brodu 5 Gyres ekspedicije.

Također ne postoji neki praktični način da se uklone čestice iz vode. Čestice će plutati, apsorbirati hemikalije iz vode, spustiti se na dno i tamo ostati. Njihov životni vijek je nepoznat, pa tako mogu proći godine dok one nestanu iz oceana ili jezera, ako ikada i nestanu.