Vječno pitanje kad 'udare' vrućine: Koja klima najbolje hladi, a najmanje troši?

U ovim vrelim ljetnim danima vlada jagma za ventilatorima. Ali kako se vrućine ponavljaju iz godine u godinu, mnogi razmišljaju o klimi. Koju? Jer oprez: jeftini često ispadaju veoma skupi.

Sve više ljudi diljem svijeta treba način kako rashladiti svoj dom tijekom sve češćih vrućina. Najjeftiniji klima-uređaji često troše dvostruko više električne energije od boljih alternativa, a u nekim stanovima mogu biti čak i opasni. No koji uređaj hladi najučinkovitije, stvara najmanje troškove za električnu energiju i pritom što manje opterećuje klimu?

Mobilni monoblok klima-uređaj: jeftin gutač struje

Mobilni klima-uređaji najjeftinije su i najbrže rješenje, ali često i najmanje učinkovito. Sastoje se samo od unutarnje jedinice koju korisnik može sam postaviti. Crijevo za odvod toplog zraka - što je nužnost jer inače uređaj nema nikakvog smisla - provlači se prema van kroz prozor ili vrata.

Unutarnje jedinice veličine su manjeg kofera i zahvaljujući kotačićima mogu se premještati iz jedne prostorije u drugu.

Ti takozvani monoblok uređaji u načelu funkcioniraju isto kao i svi klima-uređaji: pomoću rashladnog sredstva u zatvorenom krugu na jednoj se strani stvara hladnoća, a na drugoj toplina. Toplina iz prostorije odvodi se debelim crijevom prema van, čime se prostor hladi.

Međutim, u usporedbi sa stacionarnim sustavima ti su uređaji bučni, vrlo neučinkoviti i prema podacima njemačke potrošačke organizacije Stiftung Warentest, za hlađenje troše više nego dvostruko električne energije.

Odškrinut prozor

Za slabu učinkovitost postoji više razloga. Prvo, toplo crijevo ponovno zagrijava prostoriju. Osim toga, mnogi ne žele ništa bušiti nego crijevo provedu kroz odškrinut prozor ili balkonska vrata. To znači da i vrućina sa ceste slobodno  ulazi u prostor koji se želi ohladiti i stvara još više posla za uređaj.

U stanovima s plinskim bojlerima mobilni klima-uređaji mogu čak ugroziti život. Naravno da nitko ne grije po ovim vrućinama, ali već kad se koristi topla voda i zbog podtlaka koji se stvara, ugljikov monoksid - plin bez mirisa, može neprimjetno iz plinskog bojlera teći u stambeni prostor i otrovati ukućane. To nije samo teorija, nedavno se to dogodilo u Beču.

Zbog toga stručnjaci ne savjetuju uporabu takvih monoblok klima-uređaja u stanovima s plinskim bojlerima, odnosno barem da se prije svakako savjetuje stručnjak.

Split-uređaji su svakako bolji

Tko želi hladiti prostor, obično će bolje proći s mobilnim split klima-uređajem. Kod njega su unutarnja i vanjska jedinica odvojene, a povezane su rashladnim vodom dugim oko dva metra. Ima i mobilnih split uređaja već za oko 900 eura, a u Europi se prodaju tek posljednje dvije godine.

Vanjska jedinica može se postaviti na balkon ili terasu ili pričvrstiti na prozor posebnim vanjskim nosačem. Međutim, rashladni vod također zahtijeva otvor na prozoru ili vratima pa toplina djelomično ponovno prodire u prostoriju.

Kod njih se razmjena topline odvija u vanjskom uređaju, dakle ne nastaje podtlak, a i bitno su učinkovitiji obzirom na struju koju troše.

Stacionarni klima-uređaji: ne uvijek dozvoljeno

Znatno učinkovitiji, tiši i udobniji od mobilnih uređaja jesu stacionarni klima-uređaji. Takvi sustavi s unutarnjom i vanjskom jedinicom stoje između 400 i 2500 eura, a zajedno s ugradnjom od 800 do više od 5000 eura.

Stacionarni klima-uređaji najčešće imaju vanjsku jedinicu na krovu, balkonu ili pročelju zgrade. Rashladni vod prema van postavlja se trajno, a punjenje sustava i provjeru nepropusnosti mora obaviti ovlaštena stručna tvrtka.

Prosječni godišnji trošak električne energije za hlađenje stana od 70 četvornih metara stacionarnim klima-uređajem iznosi samo oko 150 eura. Najučinkovitiji uređaj u jednom testiranju Stiftung Warentesta postigao je isti učinak uz trošak od svega 112 eura godišnje.

No problem su propisi: u mnogim zemljama je zabranjeno postavljanje uređaja na uličnu stranu zgrade, a problem je i ako se želi postaviti klima-uređaj na zgradu koja je zaštićeno kulturno dobro - tu se mora tražiti dozvola nadležnog ureda. U Njemačkoj je nedavno i Savezni sud dopustio jednoj obitelji u Berlinu postavljanje klime nakon što su ostali stanari te zgrade odbili njihov zahtjev. Dakle postaviti može svaki vlasnik - ali kod starijih zgrada lako može biti problem zaštita kulturnog dobra.

Hlađenje troši struju

Kako je sve više vrućih dana u svijetu, raste i potrošnja električne energije. U Europi i Kini broj dana s temperaturama iznad 30 stupnjeva porastao je u posljednjih pet godina za četvrtinu. U Japanu i Koreji takvih je dana danas gotovo dvostruko više nego prije 2020. godine.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), klima-uređaje već ima 93 posto kućanstava u Japanu i 90 posto u SAD. U Kini ih ima 79 posto kućanstava, u jugoistočnoj Aziji 29 posto, u Europi 23 posto, a u Indiji 16 posto.

Godine 2025. za hlađenje je u svijetu potrošeno oko 50 posto više električne energije nego 2015. Potrošnja je porasla za približno 1000 teravatsati (TWh), na oko 2900 TWh. Trenutačno na hlađenje otpada devet posto ukupne svjetske potrošnje električne energije.

Sporno i rashladno sredstvo

U hladnjacima, klima-uređajima i toplinskim pumpama cirkuliraju takozvana rashladna sredstva. U zatvorenom sustavu ona isparavaju u plin i pritom stvaraju hladnoću.

Neka rashladna sredstva mogu štetiti okolišu ako dospiju u atmosferu. U starijim klima-uređajima često se koristi sintetsko rashladno sredstvo oznake R410A. Ako zbog curenja u rashladnom vodu ili nepravilne demontaže dospije u okoliš, jedan kilogram tog sredstva ima učinak na klimu koji odgovara emisiji od približno dvije tone CO₂.

Zbog toga je ono već odavno zabranjeno i kod klima-uređaja u automobilima, a od 2025. u SAD i EU zabranjena prodaja i novih kućnih klima-uređaja s tim rashladnim sredstvom. Umjesto njega danas se uglavnom koristi nešto ekološki prihvatljivije rashladno sredstvo R32. U slučaju curenja šteta za klimu približno je tri puta manja, piše DW.

Klima-uređaji - hlade, ali griju ulicu

Ondje gdje je postavljeno velik broj klima-uređaja, toplina koju iznose često čini gotovo nepodnošljivo vrućim vanjski prostor, posebno u gusto naseljenim područjima. U Japanu na nekim posebno vrućim ulicama čak postoje i znakovi upozorenja.

Naučnici su u gradskoj regiji Nanjing u Kini, s više od deset milijuna stanovnika, utvrdili da vanjske jedinice klima-uređaja u tijesnim ulicama tijekom dana mogu povećati temperaturu zraka za do 1,9 stupnjeva, a noću čak za do 3,3 stepena. To predstavlja dodatno i opasno toplinsko opterećenje za pješake. Donekle bi rješenje bilo za sad još uvijek nekonvencionalno: vertikalno ozelenjivanje pročelja zgrada, ali pokazalo se da to spušta temperaturu za nekoliko stupnjeva.

IEA također preporučuje niz mjera za ublažavanje takozvanog učinka toplinskog otoka. Prema procjenama agencije, nove zelene površine, drvored uz ceste i omogućavanje slobodne cirkulacije zraka kroz gradske ulice mogli bi sniziti temperature u gradovima za čak pet stupnjeva.