Velika greška koju mnogi prave u voćnjaku: Zašto još ne treba kositi travu oko voćki?

Još nekoliko dana i završit će period cvjetanja voćaka, posebno koštičavih vrsta. U isto vrijeme, društvene mreže i internet preplavljeni su savjetima o tome kada tretirati voćnjake protiv monilije, štetnih insekata, ali i kada kositi travu. Međutim, postavlja se važno pitanje: da li je košenje trave u ovom trenutku zaista neophodno?

Trava u voćnjacima već je počela intenzivno rasti, ali stručnjaci upozoravaju da još uvijek nije pravo vrijeme za njeno košenje. Ipak, mnogi voćari, nezadovoljni visinom trave oko stabala, već se odlučuju na košenje, a u nekim slučajevima i na primjenu herbicida, što može donijeti više štete nego koristi.

Na to za Agroklub upozorava i Bojan Kecman, diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju te zaštitu voća i povrća. On ističe da je ovakav pristup pogrešan, jer cvjetanje voćaka još uvijek nije u potpunosti završeno, a na korovskim biljkama koje rastu u voćnjacima nalaze se i pčele i drugi korisni insekti.

"Poljska mrtva kopriva, maslačak i druge biljke privlače pčele, koje su u ovom periodu izuzetno važne za oprašivanje. Upotreba herbicida u ovom trenutku dovodi do uginuća i korovskih biljaka i korisnih insekata", naglašava Kecman.

Maslačak, iako korovska biljka, ima važnu ulogu jer privlači pčele, ali i dlakavog ružičara (Tropinota hirta), štetnika koji može napraviti ozbiljnu štetu u voćnjacima oštećujući cvjetove. Ipak, prisustvo maslačka ne znači i slabiju oplodnju, naprotiv, on često "odvlači" štetnike od cvjetova voćaka. Pčele se, kako objašnjava Kecman, zadržavaju i na maslačku i na drugim korovskim biljkama, ali i na cvjetovima voćaka, čime se osigurava normalan proces oprašivanja.

Osim pčela, važnu ulogu imaju i bubamare i bumbari, koji su također osjetljivi na primjenu herbicida. Bumbari se razvijaju upravo u travi nakon cvjetanja, dok bubamare u korovskim biljkama čekaju pojavu lisnih ušiju, koje su im prirodan izvor hrane. Kada se naruši ovaj prirodni balans, dolazi do lančanih posljedica, lisne uši, bez prirodnih neprijatelja, mogu masovno napasti mlade listove, što često vodi do potrebe za dodatnim tretmanima insekticidima u vrlo kratkom roku nakon prvih zaštita.

Stručnjaci zato savjetuju strpljenje: košenje bi trebalo odgoditi najmanje desetak dana nakon završetka cvjetanja. Na taj način se daje prostor prirodnim predatorima da odrade svoj posao u kontroli štetnih insekata, bez nepotrebne upotrebe hemijskih sredstava. Iskustva iz prakse pokazuju da nasadi u kojima se ne koriste intenzivno insekticidi i fungicidi često imaju manji pritisak štetnika i bolesti, čak i u uslovima čestih padavina i visoke vlažnosti. U takvim voćnjacima, primjerice, kruškine buhe gotovo da se i ne pojavljuju.