Eksperti otkrivaju: Ovo će vam se desiti ako čitav dan budete pod klimom

Klimatizacija prostora postala je standard u suvremenom životu, posebno tokom vrućih razdoblja kojih, zahvaljujući klimatskim promjenama, ima sve više.

Iako su klima-uređaji mnogima neizostavan dio svakodnevnog života, postoje i oni koji ih izbjegavaju zbog straha od potencijalnih negativnih učinaka na zdravlje. Pitanje koje se često postavlja je: je li klimatizacija zdrava ili ne? Koji su strahovi opravdani, a koji ne? 

Ekstremne vrućine, nakon ekstremnih hladnoća, drugi su najveći uzrok smrti od vremenskih nepogoda, veći čak i od poplava. Prema istraživanju objavljenom u časopisu The Lancet, između 2000. i 2019. godine približno 489.000 smrtnih slučajeva godišnje može se pripisati vrućinama, od čega se 45 posto događa u Aziji, a 36 posto u Europi. Klimatizacija doslovno spašava živote, održavajući tjelesnu temperaturu i smanjujući rizik od toplotnih udara.

Jedno od opsežnijih istraživanja na temu učinka klimatizacije na zdravlje objavljeno je u časopisu BMC Public Health. U njemu je fokus bio na utjecaju prilagodbe zraka i temperature kroz sisteme grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC) na pacijente u bolnicama. HVAC sistemi su se pokazali korisnima za oporavak pacijenata, smanjivanje broja slučajeva srčanog stresa, ubrzavanje oporavka i povećavanje tjelesne aktivnosti. Štoviše, korištenje HVAC sistema smanjilo je smrtnost pacijenata i skratilo boravak u bolnici za pacijente s respiratornim bolestima.

Harvardova Škola javnog zdravlja provela je istraživanje koje je pokazalo da povećane temperature u prostorijama bez klimatizacije tokom toplinskog vala negativno utječu na kognitivne funkcije kod mladih zdravih pojedinaca. Studija je pratila 44 studenta iz Massachusettsa, od kojih su neki živjeli u zgradama s klimatizacijom, a drugi bez nje. Nalazi su pokazali da su studenti u zgradama bez klima-uređaja imali lošije rezultate na testovima kognitivnih funkcija, uključujući vrijeme reakcije i radnu memoriju. 

Iako klimatizacija ima mnoge prednosti, može imati i negativne efekte, osobito kod osjetljivih ljudi. Suhi zrak, koji je rezultat kondenzacije vlage iz zraka pri hlađenju, može dovesti do suhoće kože, očiju i sluznica, a u nekim slučajevima i do iritacije dišnih puteva. Također, ljudi u klimatiziranim prostorima često piju manje vode jer ne osjećaju žeđ kao na visokim temperaturama, što može dovesti do dehidracije.

Redovito, dugotrajno provođenje vremena u klimatiziranim prostorima smanjuje izloženost prirodnoj toplini, pa tijelo nema potrebu prilagođavati se visokim temperaturama kao što bi inače imalo. Ova smanjena izloženost može smanjiti termoregulacijske sposobnosti tijela i učiniti ga manje učinkovitim u upravljanju toplinom kada je to potrebno.

Slično vrijedi za znojenje. Tijelo se hladi procesom znojenja, koji je manje potreban u klimatiziranim prostorima. Dugoročno smanjenje znojenja može oslabiti sposobnost tijela da koristi ovu ključnu metodu hlađenja kada se nađe u toplom okruženju. Ljudi koji nisu aklimatizirani na vrućine imaju veću šansu doživjeti toplinski stres i povezane zdravstvene probleme.

Suhi zrak može isušiti sluznicu dišnih puteva koja normalno služi kao barijera protiv bakterija i virusa, što može povećati rizik od respiratornih infekcija. Kod osoba s kroničnim respiratornim bolestima, poput astme i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), isušivanje zraka može pogoršati simptome kao što su bronhokonstrikcija i otežano disanje.

Ako se klima-uređaji ne održavaju pravilno, u njima se mogu nakupljati bakterije i plijesan. Udisanje zraka kontaminiranog tim mikroorganizmima može uzrokovati respiratorne probleme i alergijske reakcije. Jedna od bakterijskih bolesti koja se može dobiti preko klima-uređaja koji se ne održavaju kako treba je legionarska bolest koju uzrokuje bakterija Legionella pneumophila.

Ona se može razmnožavati u vodenim sistemima koji se koriste za hlađenje zraka, uključujući rashladne tornjeve i sisteme za vlaženje zraka. Kada se kontaminirana voda rasprši u zrak putem klimatizacijskih sistema, bakterije se mogu udahnuti, što može dovesti do infekcije. Važno je istaknuti da se legionarska bolest najčešće povezuje s velikim sistemima klimatizacije i vodenim sistemima u zgradama kao što su hoteli, bolnice i uredske zgrade. Mogućnost da se legionarska bolest dobije putem uobičajenih klima-uređaja za stanove je znatno manja.

Problem može biti i nagli prelazak iz klimatiziranih prostora na vrućine. On može izazvati bronhokonstrikciju, posebno kod osoba s astmom ili kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOPB). Hladan zrak iz klimatiziranih prostora može izazvati iritaciju dišnih puteva, a zatim ih iznenadna izloženost vrućem zraku može dodatno iritirati, što može izazvati kašalj i otežano disanje.

Nagla promjena temperature može biti stresna za kardiovaskularni sistem. Osobe s postojećim srčanim problemima mogu osjetiti pogoršanje simptoma, kao što su bol u prsima i otežano disanje. Visoke temperature povećavaju rad srca i opterećenje krvnih žila, što može biti opasno za osobe s hipertenzijom ili srčanim bolestima.

Korištenje klima-uređaja nije jeftino jer oni troše dosta struje. Zbog toga će ljudi rijetko provjetravati prostorije koje su dobro rashladili.

Nedostatak svježeg zraka zbog nedovoljnog provjetravanja može dovesti do nakupljanja ugljičnog dioksida i drugih onečišćenja, što može uzrokovati probleme poput vrtoglavice i smanjene koncentracije.

Nadalje, klima-uređaji koji se ne održavaju pravilno mogu postati leglo bakterija i plijesni. Udisanje zraka kontaminiranog tim mikroorganizmima može uzrokovati respiratorne probleme i alergijske reakcije. Legionarska bolest, koju uzrokuje bakterija Legionella pneumophila, može se širiti kroz sisteme klimatizacije u velikim zgradama, iako je rizik od dobivanja ove bolesti putem uobičajenih klima-uređaja za stanove znatno manji.

Kako bi se smanjili negativni učinci klimatizacije, važno je pravilno održavanje i korištenje klima-uređaja:

• Redovito održavanje: Čišćenje ili zamjena filtera svakih nekoliko mjeseci i profesionalni servis najmanje jednom godišnje smanjuju rizik od nakupljanja bakterija i plijesni.
• Prilagodba temperature: Postavljanje temperature klima-uređaja na razinu koja je samo nekoliko stepeni niža od vanjske temperature smanjuje stres za tijelo.
• Ovlaživači zraka:U prostorima s klimom može biti korisno postaviti ovlaživače zraka kako bi se spriječila suhoća kože i sluznica.
• Provjetravanje: Osiguranje dovoljnog protoka svježeg zraka smanjuje rizik od nakupljanja štetnih plinova i poboljšava ukupnu kvalitetu zraka.
• Pravilno usmjeravanje zraka: Zrak iz klima-uređaja ne bi trebao biti usmjeren izravno prema ljudima kako bi se postigla ravnomjernija distribucija rashlađenog zraka.
• Klimatizirani prostori generalno nisu štetni za zdravlje. Naprotiv, mogu biti korisni za zdravlje i mogu spašavati živote, pod uvjetom da se klima-uređaji pravilno koriste i održavaju. Kao i kod svih tehnologija, ključ je u umjerenosti i pravilnoj upotrebi. Klima-uređaji su, kada se koriste odgovorno, nezamjenjiv alat u borbi protiv ekstremnih vrućina i njihovih negativnih učinaka na zdravlje, piše Večernji List.