Celijaklija - netolerantnost organizma na gluten

U slučaju oboljenja zabranjeni su pšenica, raž i ječam, te sve njihove prerađevine


Smatra se da preko milion Evropljana pati od celijakije ili glutenske enteropatije. Znanje o bolesti i održavanju zdravlja u slučaju oboljenja je na veoma niskom nivou. Prepoznavanje bolesti i nivo kliničke sumnje su znatan problem u BiH. Bolest obuhvata sve uzraste i spolove, a može se pojaviti kod dojenčadi jednako kao i kod odraslih, dok simptomi mogu dugo ostati prikriveni.

Celijakija je zapravo netolerantost organizma na gluten - bjelančevinu koja se nalati u žitaricama: pšenici, raži, ječmu. Posljedica je tipična glutenska enteropatija koja izaziva teško oštećenje sluznice tankog crijeva, zbog čega je umanjena resorpcija hrane.

Tipični simptomi
Celijakija se najčešće javlja kod dojenčadi kada dijete počne uzimati hranu koja sadrži gluten, a simptomi po kojima možete prepoznati bolest su: povraćanje, povećan stomak, proljev, obilna i sjajna stolica neugodnog mirisa, mrzovolja, mlitava muskulatura i
umor.

Kod djece starije dobi simptomi mogu biti i težina tijela ispod norme starosti i mala tjelesna visina.

Pojava bolesti moguća je i u odrasloj dobi. Vanjski znakovi bolesti često su skriveni iza raznih drugih bolesti koje nisu tipične za celijakiju. Osobe su slabokrvne, prisutna je bolest kostiju, problemi probavnog trakta, napinjanje i stomačne bolesti.

"Celijaklija, ako se na vrijeme dijagnosticira, i ako se provodi bezglutenska ishrana je stanje a ne bolest", ističe doktorica Lejla Osmančević, specijalista pedijatrijske gastroenterologije.

Dijagnosticiranje
Jedina pretraga kojom se celijakija može sigurno dijagnosticirati je biopsija tankog crijeva. Po uzorku dijela tankog crijeva dokazano je da je sluznica karakteristično promijenjena: resice tankog crijeva nestanu, sluznica postane tanka i atrofična.

Celijakija je doživotna netolerantost na gluten. Kod rijetkih primjera do ozdravljenja dođe u pubertetu. Kao najčešći uzrok oboljenja navode se geni dalekih predaka. U skandinavskim zemljama celijakija je znatno učestalija nego u ostalim evropskim zemljama, dok je u azijskim zemljama i SAD gotovo i nema.

Liječenje
Jedini lijek je ujedno i prvo i osnovno pravilo za život sa celijakijom - doživotna bezglutenska dijeta. To znači da se iz prehrane moraju izbaciti sve namirnice koje u sebi sadrže žitarice: pšenicu, raž, ječam... Najnovija istraživanja pokazuju da zob nije štetna za oboljele.

U našoj zemlji, najveći problem za oboljele od celijaklije predstavlja to što je na bosanskohercegovačkom tržištu hrana bez glutena uglavnom iz uvoza i veoma skupa. Samo jedan kilogram bezglutenskog brašna košta oko 11 KM, dok pola kilograma bezglutenske tjestenine košta oko 13 KM.

Obavezna dijeta
Ukoliko bi slučajno i došlo do uzimanja glutena, moguće je i da duže vrijeme, skoro godinama ne bude nikakvih znakova da organizam reagira na nedopuštene proizvode. To je tzv. pritajeni, tihi oblik celijakije. Mnogi ljudi koji nemaju izrazite poteškoće ne žele držati dijetu. Česta pojava je i da roditelj misli kako je njegovo dijete ozdravilo. Ukoliko nema reakcije organizma, to ne znači da se oboljeli može hraniti proizvodima koji sadrže gluten.

Celijakija je doživotna netolerancije te i najmanja količina glutena može štetno djelovati. Dijeta je obavezna, jer se neliječenoj celijakiji pridružuju razne bolesti koje je teško izliječiti, a nakon nekog vremena posljedica može biti kancerogeno oboljenje. Rak probave i maligni limfon je čest kod oboljelih koji ne vode računa o bezglutenskoj dijeti.