Bebe reaguju rasistički prije nego progovore

Radiosarajevo.ba
Bebe reaguju rasistički prije nego progovore

Savremeni roditelji pomno se pripremaju za dolazak potomstva, jer žele da dijete ima najbolje materijalne uslove tokom odrastanje, ali ono što se nerijetko zaboravlja je različitost na koje dijete treba navići što ranije, kako bi bilo zdravija individua.  

Bebe se, naravno, ne rađaju s rasističkim načelima, ali nakon što tokom razvoja dolaze u kontakt sa samo jednom homogenom grupom ljudi, počinju na druge rase reagovati drugačije čak i prije nego što progovore. Već sa napunjenih devet mjeseci, novorođenčad „bolje prepoznaju lica i izraze osjećanja kod osoba koje pripadaju rasi s kojom najčešće komuniciraju“, govori istraživanje rađeno na Univerzitetu u Massachusettsu, objavljeno u Developmental Science.

Za potrebe istraživanja, naučnici su posmatrali 48 novorođenčadi koji su u svojih prvih 12 mjeseci imali „malo kontakta sa crncima“, a potom su bebama, pripadnicama bjelačke populacije, mjerili sposobnost razlikovanja njihovog vlastitog lika od druge rase, te prepoznavanja facijalnih ekspresija na licu bijelaca i na licu crnaca.

Petomjesečne bebe pokazale su istu sposobnost prepoznavanja emocija na licu bilo koje boje, te nisu pravili razliku između ljudi dvije rase, dok su u dobi od 9 mjeseci već razlikovali individue koje nisu njihove rase. Starije bjelačke bebe također su imale vidljivo bolje rezultate u čitanju emocija na licima bijelaca.

Naučnici vjeruju da najraniji razvoj djeteta koji se odvija među pripadnicima isključivo jedne rase doprinosi nekim od najukorijenjenijih predrasuda koje kasnije imaju odrasli, na primjer ideji da svi pripadnici druge rase „liče jedan na drugog“, ili da su osobe druge rase od njih emocionalno različite u nekom smislu: da su glupe, ljute... A budući da ovi mehanizmi djeluju mnogo prije nego što roditelji mogu djetetu racionalno objasniti pitanje rasa, naučnici ih upoređuju sa učenjem jezika. Najprije je dijete otvoreno za zvukove koje pravi izgovaranje riječi na bilo kom jeziku, ali se njegov mozak vrlo brzo prilagodi onom jeziku koji se najčešće govori u njegovoj blizini.

Zbog svega toga, čini se da nije dovoljno čekati da dijete poraste da bi se radilo na sprečavanju diskriminacije, nego je potrebno u tom pravcu djelovati od prvih dana.

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak