Naučnici još ne znaju kako je Stephen Hawking uspio toliko živjeti

Davali su mu dvije godine života. Međutim, on je s tom bolešću, koja je postajala sve gora i gora, živio još 53 godine.

Umro je u srijedu ujutro u 76 godini života, a dužinom životnog vijeka fascinirao je neurologe. On je dokaz naučnicima da bi pacijenti mogli živjeti puno duže od očekivanog životnog vijeka, pa čak i kada izgube sposobnost kretanja i govora. Osim toga, slučaj ovoga genijalca dokazao je kako oboljeli od ALS-a mogu izbjeći oštećenja važnih dijelova mozga.

Kod ove strašne bolesti prognoze su da će pacijent živjeti tri do deset godina od pojave prvih simptoma, a u rijetkim slučajevima i duže. Lijeka nema, a uzrok nije poznat. Ono što se zna je to da bolest s vremenom zahvata sve više mišića u tijelu, uključujući i one odgovorne za govor, gutanje i disanje.

Stephen Hawking je sposobnost govora izgubio 1985.godine, ali nastavio je komunicirati s okolinom zahvaljujući računalnom sintetizatoru glasa.

"ALS je bolest u kojoj propadaju motorni neuroni i njihovi pridruženi mišići. Bolest napreduje različitom brzinom kod pojedinaca ovisno o genetskim predispozicijama. Kod nekih napreduje vrlo brzo, a kod nekih sporije. Smrt nastupa najčešće zbog paralize mišića za disanje i pridružene upale pluća", kazala je za 24sata.hr mr.sci.dr. Maja Roje Novak, spec. neurolog.

"Za sada nema pouzdane terapije za ovu bolest, a zanimljivo je da je u novije vrijeme primijećen porast broja oboljelih od ove bolesti među nogometašima. Što je tačno bilo sa Stephenom Hawkingom teško je reći jer ne znamo dovoljno o tome što je poduzimao, ali svakako je očito pripadao u grupu bolesnika kod kojih bolest sporo napreduje", dodala je mr.sci.dr. Maja Roje Novak, spec. neurolog.

Iako lijeka za ovu bolest nema, postoje neki koji se pacijentima daju kako bi im se barem malo poboljšala kvaliteta života i usporila progresija bolesti. Lijek Riluzol kod jednog dijela oboljelih usporava razvoj ALS-a otprilike tri do šest mjeseci. Pacijenti znaju dobivati i lijekove koji olakšavaju grčeve u mišićima i probleme s disanjem, nesanicu, depresiju...

Muškarci malo češće obolijevaju od ALS-a, nego žene.

Uobičajeni simptomi su:

• Oslabljen stisak ruke – utječe na svakodnevne radnje poput podizanja ili držanja stvari
• Slabost u ramenima – otežava podizanje ruku
• Oduzimanje stopala – mišići skočnog zgloba slabe pa ljudi s ovim simptomima ne mogu hodati normalno, već vuku noge
• Nerazgovjetan govo