Zlato iz BiH i Srbije pronađeno u Češkoj: Skriveno blago vrijedno 300.000 eura šokiralo istraživače

Lagani izlet na padinama brda Zvičina u Češkoj pretvorio se u izuzetno otkriće za dvoje planinara koji su pronašli skriveno blago vrijedno više od 7,5 miliona čeških kruna (oko 300.000 eura).

Nevjerovatan nalaz, koji je otkriven početkom februara, ali je tek nedavno objavljen, uključuje 598 zlatnih kovanica, vrijedni nakit i razne artefakte, ukupne težine oko sedam kilograma, od čega je skoro 3,7 kilograma samo zlato u kovanicama.

Otkriće se dogodilo dok su planinari istraživali teren u blizini poljske granice. Prvo su pronašli limenu aluminijsku kutiju sa gotovo 600 zlatnih kovanica uredno složenih u jedanaest paketa umotanih u crnu tkaninu. Nedaleko odatle, u željeznoj kutiji, nalazili su se dragocjeni predmeti od žutog metala: deset narukvica, žičana torbica, češalj, lanac i pudrijera. Samo zlatne kovanice čine oko 3,7 kilograma ukupne težine.

Stručnjaci Muzeja Istočne Češke još uvijek pokušavaju otkriti kako je ova vrijedna kolekcija dospjela i bila zakopana na ovom mjestu. Numizmatičar Vojtěch Brádle izjavio je da mu je "vilica pala" kada je vidio nalaz. Napomenuo je da kovanice potiču iz Srbije iz 1920-ih i 1930-ih godina, na osnovu oznaka, što čini njihovo putovanje do istočne Češke fascinantnom misterijom, prenosi arkeonews.net.

Pojavilo se više teorija o tome ko je i zašto zakopao blago. Jedna mogućnost je da su ga sakrili češki građani koji su bježali od nacističke okupacije nakon 1938. godine. Druga teorija govori da su ga mogli sakriti Nijemci pred protjerivanje nakon Drugog svjetskog rata 1945. godine. Treća teorija povezuje ga sa monetarnim reformama iz 1953. godine u komunističkoj Čehoslovačkoj.

Direktor muzeja Petr Grulich istakao je da je teško utvrditi da li se radi o češkom, njemačkom ili jevrejskom zlatu, naglašavajući historijsku nejasnoću porijekla blaga. Numizmatička analiza pokazuje da kovanice nisu češkog porijekla, već dolaze iz Francuske, Turske, Belgije, Austro-Ugarske, kao i iz Rumunije, Italije i Rusije. Na nekim austrougarskim kovanicama postoje oznake koje upućuju da su bile namijenjene teritoriji bivše Jugoslavije, posebno Srbiji ili Bosni i Hercegovini, prije nego što su završile u Češkoj.

Iako se trenutna vrijednost procjenjuje na osnovu cijene zlata, historijski značaj otkrića mogao bi biti još veći. Prema češkom zakonu, sretni planinari mogu dobiti nagradu do 10 posto vrijednosti pronađenog blaga.

Muzej Istočne Češke u Hradec Královéu sada radi na konzervaciji ovih predmeta i nada se da će ih u budućnosti izložiti javnosti, nudeći uvid u fascinantnu i još uvijek nerazjašnjenu priču. Istraživanja i arhivska analiza trebali bi dodatno rasvijetliti identitet osobe koja je sakrila blago i okolnosti njegovog nestanka i ponovnog otkrića.