Zemlji prijete temperature kakvih nije bilo duže od milion godina

Zadržavanje temperatura na 1,5 do 2 ºC iznad predindustrijskih razina moglo bi biti mnogo teže nego što se do sada mislilo, pokazala je nova znanstvena studija.

Piše: Nenad Jarić Dauenhauer za Index.hr

Prema radu objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), čak i ako bi se sve države svijeta pridržavale Pariškog sporazuma o ograničavanju emisija stakleničkih plinova, postoji velika opasnost da će Zemlja ući u uvjete koje klimatolozi nazivaju "Zemlja staklenik".

10 ključnih povratnih sprega

Autori su u studiji identificirali deset procesa koji bi mogli imati efekt domina i djelovati po principu povratne sprege tako da rast temperatura više neće ovisiti samo o ljudskim emisijama CO2. U tu skupinu spadaju otapanje vječnog leda, oslobađanje metanovih hidrata s oceanskog dna, slabljenje kopnenih i morskih odvoda CO2, porast aktivnosti bakterija u oceanima, odumiranje amazonskih prašuma, odumiranje crnogoričnih šuma, smanjenje snježnog pokrivača na sjevernoj hemisferi, nestanak arktičkog leda u ljetnim mjesecima te smanjenje antarktičkih morskih i kopnenih ledenih ploča.

Primjerice, otapanje vječnog leda iz tla će osloboditi velike količine metana koji je mnogo snažniji staklenički plin od CO2. To će, pak, uzrokovati jačanje efekta staklenika, daljnji porast temperatura te daljnja otapanja i druge povratne sprege.

Neki od tih procesa također imaju elemente koji čine da se, nakon određenog plafona, od povoljnih naglo pretvaraju u nepovoljne te umjesto da amortiziraju emisije CO2 apsorbirajući ih, u toplijem svijetu postanu njihovi golemi, nekontrolirani izvori.

Naime, znanstvenici predviđaju da će oceani, koji trenutno apsorbiraju i toplinu i CO2 te djeluju kao njihovi odvodi i skladišta, u jednom trenutku naglo početi ispuštati stakleničke plinove. Slično vrijedi i za kopno i za šume koji trenutno godišnje apsorbiraju oko 4,5 milijardi tona CO2.

Prema novoj studiji, to bi se moglo početi događati već pri temperaturama od oko 2ºC višim od predindustrijskih. One su trenutno više 1,1 ºC, a Pariški sporazum njihov daljnji porast nastoji ograničiti na oko 1,5 do 2 ºC. Do sada se 2 ºC uglavnom smatralo pragom nakon kojeg bi klimatske promjene mogle postati katastrofalne i nepovratne. No što se više približavamo tom pragu, to je veća vjerojatnost da će naši prirodni saveznici početi ispuštati više CO2 nego što ih trenutno apsorbiraju.

Najtoplije u posljednja 1,2 milijuna godina

Autori predviđaju da bi se temperature s vremenom mogle stabilizirati na nekom globalnom prosjeku koji bi bio od 4 do 5 ºC viši od predindustrijskog, dok bi razine mora mogle narasti za oko 10 do 60 metara.

"Prelaženje praga vodilo bi prema mnogo višim prosječnim temperaturama od bilo kojih međuglacijalnih u posljednja 1,2 milijuna godina te do značajno viših razina mora nego što su ikada bile u holocenu", pišu u uvodu autori. 

Kompletan tekst čitajte na ovom LINKU