Zanimljivosti Generalne skupštine UN-a: Ko je održao najduži govor, kakav je raspored sjedenja...

Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN), koja okuplja više od 190 svjetskih lidera svake godine u New Yorku, donesene su mnoge odluke koje su oblikovale svjetsku historiju od 1945. godine.

Nerijetko su se na Generalnoj skupštini UN-a dešavali veoma zanimljivi i nesvakidašnji događaji.

Ponekad se u govorima koriste i veoma kontroverzni izrazi, a ponekad obraćanja koji bi trebala trajati 15 minuta traju satima.

Reporterka AA prikupila je zanimljive i kontroverzne trenutke zabilježene tokom rasprava u Generalnoj skupštini UN-a u proteklih 78 godina.

Najduži govor

Predviđeno je da govori na Generalnoj skupštini UN-a traju najviše 15 minuta, ali dešava se da obraćanja nekih zvaničnika traju i satima.

Govor bivšeg kubanskog predsjednika Fidela Castra 26. septembra 1960. godine je ušao u historiju kao najduže obraćanje u Generalnoj skupštini UN-a.

Castro je tada govorio oko 4,5 sata, tačnije 269 minuta.

Chavez uporedio Busha sa "đavolom"

U Generalnoj skupštini UN-a gdje se često vode i vrlo oštre rasprave, bilo je momenata kada su lideri upućivali uvredljive primjedbe liderima drugih država i optuživali jedni druge.

U svom govoru 2006. godine, bivši predsjednik Venecuele Hugo Chavez je bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha uporedio sa "đavolom".

Predsjednik Nikaragve Daniel Ortega je u svom govoru 1987. godine optužio Sjedinjene Američke Države (SAD) da "finansiraju pobunjenike" u Latinskoj Americi, zbog čega je američka delegacija napustila salu.

Nezaboravna obraćanja

Jedan od najznačajnijih trenutaka na Generalnoj skupštini UN-a bio je govor u trajanju od 100 minuta tadašnjeg libijskog lidera Muammara Gaddafija 2009. godine.

On je kritikovao Vijeće sigurnosti UN-a rekavši da ga ne bi trebalo zvati Vijeće sigurnosti nego Vijeće za terorizam.

Bivši predsjednik Ugande Idi Amin je u govoru 1972. godine napravio ogromnu grešku kada je prvo pohvalio bivšeg britanskog premijera Edwarda Heatha, a zatim ga uporedio sa Adolfom Hitlerom. Amin je kasnije ispravio svoju grešku rekavši da je mislio na Winstona Churchilla, a ne na Hitlera.

Otvaranje i zatvaranje sesija islandskim čekićem

Čekić je postao simbol Generalne skupštine nakon što je Island 1952. godine predsjedniku Generalne skupštine UN-a poklonio čekić za otvaranje i zatvaranje sjednica, usvajanje dnevnog reda i glasanje o rezolucijama.

Čekić koji je Island poklonio slučajno je slomljen 1960. godine kada je irski diplomata Frederick Boland pokušavao da smiri bivšeg predsjednika Sovjetskog Saveza Nikitu Hruščova.

Nakon toga zatražen je novi čekić od Islanda, ali je i taj nestao 2005. godine, pa su morali tražiti novi.

Brazil drži uvodne govore

Iako Brazil nije zemlja domaćin, pa čak ni stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, ova zemlja svake godine drži govor kojim započinje sedmicu sastanaka na visokom nivou u Generalnoj skupštini UN-a.

Bivši šef protokola UN-a Desmond Parker pojasnio je razloge za ovu praksu koja traje sve od 10. Generalne skupštine UN-a 1955. godine.

"U to doba kada niko nije želio da prvi održi govor, Brazil bi uvijek nudio da prvi održi govor. Tako je zaslužio pravo da prvi govori u Generalnoj skupštini."

Redoslijed izlaganja na Generalnoj skupštini nije abecedni. Nakon SAD-a, zemlje domaćina, koja govori nakon Brazila, redosljed govora za sve države članice zasniva se na nivou zastupljenosti, vremenu kada će biti održan govor i nekim drugim kriterijima, uzimajući u obzir geografski bilans.

Raspored sjedenja

Raspored sjedenja u Generalnoj skupštini također ima svoja pravila. Generalni sekretar nasumično bira ime države članice iz šešira koji sadrži imena svih država članica.

Odabrana zemlja ima pravo da sjedne na prvo sjedište sa desne strane, a zatim se raspored sjedišta nastavlja po abecednom redu.

Parker je pojasnio da je svrha ovoga spriječiti bilo koju državnu delegaciju da sjedi na istom mjestu svake godine kako bi se osigurale jednake mogućnosti i jednaka raspodjela.

Još neke zanimljivosti

Indonezija je postala prva i jedina zemlja koja je 1965. godine, nakon spora s Malezijom, poslala pismo za napuštanje UN-a.

Najmlađi gost Generalne skupštine bila je tromjesečna beba tadašnje novozelandske premijerke Jacinde Ardern 2018. godine.

Zbog pandemije Covid-19, 2020. godine po prvi put u historiji sjednica Generalne skupštine UN-a održana je u online formatu.

Učesnici iz 190 država

Tokom ovogodišnjeg 78. zasjedanja Generalne skupštine UN-a od 19. do 26. septembra očekuje se učešće na visokom nivou iz 190 zemalja.

Generalna skupština UN-a je jedna od pet glavnih organa UN-a. Čine je sve zemlje članice Ujedinjenih naroda i sastaju se na redovnim godišnjim zasjedanjima koje saziva predsjednik izabran od većine predstavnika.

Kao jedino tijelo UN-a u kome sve zemlje članice imaju predstavnike, Skupština služi kao forum članicama na kojima raspravljaju o pitanjima međunarodnog prava i donose odluke o daljem funkcionisanju organizacije.