Vrlo neobično: Zbog bizarne promjene vremena sahara postaje - zelena

Sahara je pustinja koju ne vežemo sa zelenom bojom, ali nakon neobičnog priljeva kiše, zelena boja se i iz svemira može vidjeti kako se uvlači u dijelove jednog od najsušnijih mjesta na svijetu.

Sateliti su nedavno snimili biljke koje cvjetaju u dijelovima tipično sušne južne Sahare nakon što su se oluje tamo preselile kada nisu trebale, i koje su uzrokovale katastrofalne poplave. Naučnici kažu da zagrijavanje svijeta zbog zagađenja fosilnim gorivima čini oboje sad realnim scenarijima...

Količina oborina sjeverno od ekvatora u Africi obično se povećava od jula do septembra kako zapadnoafrički monsun počinje djelovati. Fenomen je obilježen povećanjem olujnog vremena koje izbija kada se vlažan, tropski zrak blizu ekvatora susreće s vrućim, suhim zrakom sa sjevernog dijela kontinenta. Fokus ovog olujnog vremena – poznatog kao Intertropska zona konvergencije – pomiče se sjeverno od ekvatora u ljetnim mjesecima na sjevernoj hemisferi. Velik dio odlazi južno od ekvatora tokom toplih mjeseci južne hemisfere.

Ali od sredine jula, ova se zona pomaknula sjevernije nego što bi trebala, šaljući oluje u južnu Saharu, uključujući dijelove Nigera, Čada, Sudana pa čak i sjeverno do Libije, prema podacima NOAA-inog Centra za predviđanje klime . Kao rezultat toga, ovi dijelovi pustinje Sahare su od dva do šest puta više vlažniji nego što bi trebali biti.

Dva su potencijalna uzroka za ovo čudno pomjeranje prema sjeveru, prema Karstenu Hausteinu, istraživaču klime na Sveučilištu Leipzig u Njemačkoj. Prijelaz iz El Niña u La Niñu utjecao je na to koliko se sjeverno ova zona pomaknula ovog ljeta, rekao je Haustein za CNN. El Niño – prirodni klimatski obrazac obilježen temperaturama oceana višim od prosječnih u ekvatorijalnom Pacifiku – obično dovodi do sušnijih uslova od normalnih u vlažnim dijelovima zapadne i središnje Afrike. La Niña, pa čak i ona u nastajanju, može imati suprotan učinak.

Zagrijani svijet je drugi značajan faktor.

[twitter]https://x.com/JPSSProgram/status/1834581577336066148[/twitter]

"Međutropska zona konvergencije, koja je razlog ozelenjavanja (Afrike), pomiče se sjevernije jer svijet postaje topliji", objasnio je Haustein. "Barem je to ono što većina modela predlaže."

Studija objavljena u časopisu Nature ovog juna otkrila je da bi se dalji pomaci prema sjeveru u ovoj zoni mogli događati češće u sljedećih nekoliko decenija kako se nivoi ugljičnog dioksida – nusproizvoda onečišćenja fosilnim gorivima – povećavaju i svijet zagrijava. Promjena nije samo ozelenila pustinje, već je poremetila sezonu uragana u Atlantiku i imala velike posljedice u nekoliko afričkih zemalja u posljednjih nekoliko mjeseci.

Zemlje koje bi trebale imati više oborina nemaju ih jer se oluje pomjeraju prema sjeveru. Dijelovi Nigerije i Kameruna obično su natopljeni kišom od jula do septembra, ali su prema podacima CPC-a od sredine jula primili samo između 50 i 80 posto uobičajene kiše. Dalje na sjeveru, obično suha područja, uključujući dijelove Nigera, Čada, Sudana, Libije i južnog Egipta, primila su više od 400 posto uobičajenih oborina od sredine jula, prema podacima CPC-a.

[twitter]https://x.com/EFisherWX/status/1834606448594075800[/twitter]

Ove prekomjerne kiše uzrokovale su razorne poplave u Čadu, gdje je poginulo najmanje 340 ljudi. Užasne poplave također su ubile više od 220 ljudi i raselile stotine hiljada u Nigeriji, uglavnom u tipično sušnijem sjevernom dijelu zemlje. Smrtonosne poplave također su potresle Sudan krajem augusta, usmrtivši najmanje 132 osobe i uništivši više od 12.000 domova.

Poplave poput ovih vjerojatno imaju otiske klimatskih promjena, smatra Haustein, koji radi na studijama atribucije kako bi utvrdio u kojoj su mjeri klimatske promjene utjecale na određeni vremenski događaj. Kako se svijet bude zagrijavao, moći će zadržati više vlage, objasnio je Haustien. To bi moglo dovesti do sveukupno vlažnijih monsuna i razornijih poplava poput ove sezone.

[twitter]https://x.com/Dedicated_Being/status/1835058599850131472[/twitter]

Bit će potrebno dodatno istraživanje kako bi se utvrdilo koliko su klimatske promjene imale ulogu u svakoj poplavi, ali to bi mogao biti znak stvari koje dolaze, rekao je Haustien.

"Klimatske promjene utječu na svaki pojedini događaj", rekao je Haustein. “(Čak i ako) nijedna poplava nije (izravno) uzrokovana klimatskim promjenama, to je postalo vjerojatnije.”