Sprema li se globalna katastrofa? Znate li koje bi bile posljedice otapanja leda na Antarktici?

Scenarij u kojem bi se ledene ploče Antarktike potpuno otopile zastrašujući je, ali posljedice takve katastrofe još su gore.

Takva bi transformacija poslala razorne valove širom kontinenata i uticala na svaki aspekt života kakav poznajemo.

Ako bi se Antarktika otopila, globalni bi nivo mora porastao, potopile bi se obale i raselili bi se milion ljudi. Ovaj golemi priljev slatke vode mogao bi poremetiti okeanske struje, izazivajući promjene u vremenskim obrascima koji vjerovatno dovode do ekstremnih klimatskih uslova.

To je beskrajni domino efekt koji rezultira doslovnim krajem naše civilizacije.

Dok potpuno otapanje Antarktike ostaje vrlo malo vjerovatna mogućnost, još možemo teoretizirati o tome kako bi Zemlja izgledala nakon toga.

Problemi s gravitacijom

Topljenje antarktičkog leda moglo bi imati nepredvidljive posljedice koje bi mogle poremetiti osjetljivu ravnotežu naše planete, a jedan takav ishod je promjena u gravitacijskom privlačenju kopnenih masa na tek otopljenom ledu, što može uzrokovati razlike u nivoima mora širom svijeta i otežati preseljenje stanovništva uzrokovano porastom nivoa mora.

Pomicanje Zemljine ose

Zemljina osa se obično malo koleba zbog raznih razloga. U posljednjih 100 godina pomaknula se za oko 10 metara zbog prirodnih i ljudskih čimbenika. Otapanje leda uzrokovalo je više od polovine ovog pomaka. Tu su i drugi čimbenici, poput kretanja unutrašnjeg sloja Zemlje, koji također utiču.

Ipak, topljenje antarktičkog leda je najbrži i možda najdestruktivniji način. Stručnjaci kažu da bi se to moglo pretvoriti u povratnu petlju gdje pomak ose izlaže polove toplim strujama, ubrzavajući topljenje leda. Jednom kada topljenje počne, gotovo ga je nemoguće zaustaviti ili preokrenuti. To uveliko utiče na svjetsku klimu i nivo mora. Već vidimo neke učinke, a naučnici se brinu da će se pogoršati ako se topljenje ubrza.

Obalna područja bi nestala

Nije tajna da Antarktika ima puno leda, a ako se on otopi, Zemlja je u velikim problemima. Neke regije i gradovi poput Londona, New Yorka, Buenos Airesa, Kaira, Venecije, Bangladeša i sličnih jednostavno bi prestali postojati. Milioni ljudi bi morali napustiti svoje domove, suočavajući se sa zdravstvenim i novčanim problemima.

Kad bi se sav led otopio, 80 posto Australaca i 600 miliona Kineza bilo bi pod vodom. Danska, Florida, Nizozemska, delta Mississippija, Paragvaj i još mnoga mjesta također bi bila potopljena. Gradovi poput San Francisca i Phnom Penha pretvorili bi se u otoke. Afrika bi postala toplija, pa bi tamo bilo teško živjeti. Ukratko – bila bi to globalna katastrofa.

Bezbrojne životinjske vrste bi izumrle

Antarktika nije tako pusta kao što možda mislite. Puna je različitih životinja poput pingvina i tuljana te drugih vrsta. Ipak, klimatske promjene veliki su problem. Ako led nastavi nestajati, to je loša vijest za sve antarktičke vrste. Tuljani i kitovi koji se oslanjaju na led također bi patili.

Čak bi i mala stvorenja poput krila i fitoplanktona bila pogođena, što bi izazvalo lančanu reakciju u ekosistemu. I to samo računajući antarktičke vrste. Globalne posljedice nesagledive su.

Odmrzavanje drevnih virusa

Kada se led otopi, ne pretvara se samo u vodu. On također otkriva drevne organizme zamrznute milionima godina. Čileanski naučnici su 2011. godine pronašli mikrobe koji žive u antarktičkom ledu. Ova stvorenja preživljavaju ekstremne temperature, slanost, kiselost, pa čak i izloženost zračenju. Stručnjaci još raspravljaju o njihovoj svrsi, ali otkrića pokreću neke vrlo fascinantne argumente.

Pojava "Greenarctica"

Antarktika nije samo ravna ledena pustinja. Moderna tehnologija otkrila je pejzaž skriven ispod kilometara najstarijeg leda na svijetu. Ondje se skriva više od 400 jezera, rijeka i kanjona većih od Grand Canyona. Ako se sav taj led otopi, ovi krajolici će sigurno ugledati svjetlo dana s dosad neviđenim ekosistemima. Ako dobro pogledate najnovija otkrića, vidjet ćete da Antarktika u određenim dijelovima već postaje zelenija. Na nekim mjestima već se razvila mahovina. Nije puno, ali mahovina nagovještava da postaje zelenije.

Ometanje postojećih okeanskih struja

Globalni sistem okeanskih struja, poznat kao termohalina cirkulacija, složen je fenomen na koji utiču različiti čimbenici, uključujući temperaturu i salinitet. Znamo da se površinske struje mogu mijenjati vjetrom, ali dublje struje pokreću smrzavanje i topljenje leda na polovima. Kako se led formira, voda postaje slanija i gušća, zbog čega se spušta na dno oceana i stvara učinak pokretne trake koji utiče na protok okeanskih struja.

To zauzvrat utiče na kretanje i živote bezbrojnih morskih vrsta, uključujući ribe i morske pse. Konkretno, Antarktika igra ključnu ulogu u regulaciji južnih okeana. Masivni ledeni pokrovi pomažu u održavanju delikatne ravnoteže termohalinske cirkulacije, osiguravajući da okeanske struje ostanu stabilne i predvidljive. Nažalost, brzo topljenje antarktičkog leda remeti ovu ravnotežu, uzrokujući značajnu štetu vrstama koje su se prilagodile ovom jedinstvenom okruženju. U konačnici, topljenje antarktičkog leda moglo bi duboko utjecati na živote i dobrobit bezbrojnih morskih vrsta, mijenjajući osjetljivu ravnotežu naših okeana na načine koje je teško predvidjeti ili kontrolisati.

Antartica; is otherworldy... stark, cold, beautiful desolation. pic.twitter.com/iXgTGnZC2o

— volantistravelagency (@volantistravel1) October 9, 2023