Sedam ptica i misteriozni folklor: Jesu li sove mudre i zašto rode nose bebe

Naše povezanosti s određenim vrstama ptica može se pratiti sve do kamenog doba.

Bez ispravnog razumijevanja kako je svijet funkcionirao, ljudi su često pokušavali objasniti tajanstvene događaje ili smrt povezujući ih s nadprirodnim uzrocima, što je stvorilo mnoštvo praznovjerja kakva danas poznajemo, piše BBC.

Donosimo sedam „zloglasnih“ pernatih prijatelja i s njima povezane mitove i folklor.

Jesu li sove zaista mudre?

U zapadnoj kulturi sove su povezane s mudrošću - od prikaza u dječjim pričama poput Winnie-the-Pooha do njihovih slika u naočalama, kapama i haljinama na fakultetskim maturantima.

Slika mudre sove nastala je u grčkoj mitologiji, s Atinom (grčkom božicom mudrosti), često prikazanom sa sovom na ramenu. Sove su bile povezane s obrazovanjem, intelektom i magijom, a smatralo se da imaju unutarnje svjetlo koje im je omogućilo da vide kroz mrak. No, rimski vojnici smatrali su sove upozorenjem na poraz, pa i smrt.

Da je sova mudra vjerovatno potiče zbog njenih velikih očiju, koje kao da gledaju duboko u nas. Međutim, iako su sove sjajni noćni lovci, mozak im je malen u odnosu na veličinu tijela i ne smatraju se inteligentnim poput ptica, poput vrana.

U hinduizmu, kada se prikazuje Boginja Lakshmi (boginja bogatstva) kako putuje na sovi, ova ptica označava glupost i nesreću.

Znači li posjeta crvendaća nešto?

Crvendaći su jedna od najčešćih i najomiljenijih vrtnih ptica. Iako mogu biti agresivni, folklor ih prikazuje kao ljubazne i čak svete.

Brojni su mitovi koji okružuju ikonske crvene grudi crvendaća, uglavnom u hrišćanstvu. Neki crvene grudi pripisuju opekotini od vatre koju je crvendać zapalio da bi djetetu Isusu bilo toplo. Drugi vjeruju da je riječ o krvavoj mrlji dobijenoj kada je pokušao pomoći Kristu na križu skidanjem trnja njegove krune.

Međutim, činjenica da crvendać nije uspio spasiti Isusov život znači da su u nekom folkloru povezani sa smrću - ako je ušao u vašu kuću u bilo koje doba godine osim novembra, to najavljuje smrt u domaćinstvu.

U viktorijansko vrijeme poštari su nosili crvene kapute, a prilikom slanja božićnih čestitki, crvendaći su prikazivani kao poštari. Viktorijani su svoje poštare čak nazvali "crvendaćima".

Labud ili labuđa djevojka?

Labudovi su često povezani s gracioznošću i elegancijom, i kao simbol ljubavi i vjernosti zbog svojih dugotrajnih, naizgled monogamnih odnosa.

Snažna su pojava u mitologiji. Leda i labud je priča iz grčke mitologije u kojoj Zeus u obliku labuda zavodi Ledu, kraljicu Sparte, začevši Helenu iz Troje. Nijemi labud je također smatran jednom od svetih ptica Apolona, pa se stoga smatrao simbolom sklada i ljepote.

U zapadnoeuropskom folkloru, ljudi se zbog kletve mogu pretvoriti u labudove, ili se labud može pretvoriti u osobu i postati „labuđa djevojka“. Ova ideja čini osnovu Labuđeg jezera, čuvenog Čajkovskog baleta, bajke stvorene iz ruskog i njemačkog naroda.

Teorija crnog labuda potječe od pogrešne pretpostavke u drevnom Rimu da crni labudovi nisu postojali, što dovodi do crnog labuda kao metafore nečega što u teoriji može postojati, ali ne postoji.

Dobro jutro, gospodine Svraka

Malo je ptica tako usko povezano s praznovjerjem i folklorom kao svraka.

Rimljani su vjerovali da su svrake vrlo inteligentne, a u drevnoj Grčkoj su se smatrali svetim Bacchusom, bogom vina. Neka plemena Indijanaca vjerovala su da je nošenje njihovog pera znak neustrašivosti.

Crkva je na njih gledala drugačije. Predanja kažu da je svraka bila jedina ptica koja nije ušla u Noevu barku, a ujedno i jedina ptica koja nije pjevala kako bi utješila Isusa na križu.

U srednjem vijeku svrake su viđane kako kopaju u blizini ratišta, poljskih bolnica u potrazi za raspadnutim mesom i s tim su ostale povezane. Viktorijanci su ih se toliko plašili, da su ih progonili skoro do izumiranja.

Svrake su zapravo visoko inteligentne ptice i mogu koristiti alate, igrati igre, raditi u timovima i oponašati ljudski govor.

Znaju li morski papagaji vremensku prognozu?

Morski papagaji su mnogima omiljena ptica, što i nije teško za shvatiti kada ih se vidi s onako prugastim šarenim kljunovima, crno-bijelim šljokicama, pufnastim oblikom i komičnim hodom. Također su vrlo odani - kad se vrate iz zime na moru, pronalaze put tačno do mjesta gdje svake godine odgajaju mlade i ponovno se spajaju s partnerom s kojim ostaju cijeli život.

Morski papagaji imaju dugi i tajanstveni folklor. Tokom srednjeg vijeka mislilo se da muslimanski i židovski učenjaci nisu mogli utvrditi jesu li neke ptice, uključujući i ove, ribe ili ljudi i pozvali su na njihovo ubijanje.

Morski papagaji podnose jake zimske oluje na moru i stoga su često povezane s vremenskim prilikama. Na Islandu ih smatraju stručnjacima za prognozu vremena, dok su domaća plemena Inuita i Aljaske mislila da imaju moć da odagnaju oluje.

Pošaljite gavrana!

Gavrane se doživljava kao simbol smrti, dijelom zbog njihovog crnog perja, grubih krikova i prehrane raspadajućim mesom.

Zajednice iz kamenog doba ponekad su izlagale svoje mrtve umjesto da su ih sahranjivali i gavrani su čistili kosti, što je ostalo u nekim mjestima Tibeta, Mongolije i Butana do danas.

Međutim, gavrani su jedna od najinteligentnijih ptica, a kao ptica koja govori, gavran predstavlja proročanstvo i vezu materijalnog i duhovnog svijeta. U grčkoj mitologiji, gavrani su bili glasnici Apolona, boga proročanstva, i simbol loše sreće. Kaže se da je Apolon poslao bijelog gavrana kako bi špijunirao svog ljubavnika, Coronisa. Kad se gavran vratio s viješću da mu je Coronis bio nevjeran, Apolon je u bijesu gavranovo perje pretvorio u crno.

Ovaj mit o gavranima kao glasnicima i danas je aktuelan, na primjer u Game of Thrones.

Rode donose bebe

Prema europskom folkloru, misli se da rode donose bebe novim roditeljima. Iako je drevna legenda, ovu je misao popularizirala priča čuvenog pisca bajki Hansa Christiana Andersena iz 19. stoljeća.

Mit o rodi koja donosi bebe vjerovatno je ukorijenjen u migracijskim navikama ptica. U Europu rode na proljeće stižu i gnijezde se na krovovima i drugim visokim mjestima. Proljeće je uglavnom povezano s novim rastom, rađanjem i plodnošću - otprilike devet mjeseci nakon ljetnog solsticija koji slavi plodnost.

Grčka i rimska mitologija prikazuju rode kao modele roditeljstva, a ptica je predstavljena u najmanje tri Ezopove basne. Grčki zakon nazvan Pelargonia, od drevne grčke riječi pelargos za rode, zahtijevao je od građana da se brinu o svojim starim roditeljima, kao što rade i rode, a Grci su također smatrali da bi ubijanje roda moglo biti kažnjeno smrću. Rode se štuju i u Islamu.

Zanimljivo, zar ne?