Mitovi u koje mnogi vjeruju, a uopće nisu tačni

Polarna područja sa svojim ledenim prostranstvima i dugim danima i noćima mogu djelovati isto onome ko ih ne poznaje dobro, a zapravo su dva potpuno suprotna svijeta.

Antarktika je kontinent prekriven ledom i izoliran na dnu svijeta, okružen okeanima prepunim života. S druge strane, na vrhu svijeta nalazi se Arktik, koji je u blizini Europe i Sjeverne Amerike. Njihove jedinstvene karakteristike odrazile su se na životinjski svijet koji ih nastanjuje, piše National Geographic.

Neke vrste, kao što su polarni medvjedi, razvili su sistem lova i razmnožavanja na Arktiku, dok su druge, njima bliske vrste, kao što su Weddellovi tuljani, raširene i na sjeveru i na jugu. Jedna nevjerojatna životinja, ptica polarna čigra, živi na oba kraja svijeta, zahvaljujući najdužoj poznatoj migraciji na planetu.

Ipak, mnogi miješaju životinje s Antarktike i Arktika koje nikad nisu došle u dodir, pa vam zato razotkrivamo polarne mitove u koje mnogi vjeruju.

Na Arktiku nema pingvina

Jedna od najčešćih grešaka je da pingvini žive na Arktiku, a ovo područje umjesto njih naseljavaju druge ptice - njorke. Ove šarene ptice, s kljunom sličnim papiginom, odlični su plivači i ronioci, baš kao i pingvini. Pare se u velikim kolonijama uz obalu, a za razliku od pingvina, mogu i letjeti brzinom od 90 kilometara na sat, zbog čega veoma brzo donose ulovljenu ribu svojim mladuncima.

Najveća kopnena životinja na Antarktici je buba

Kada se govori o arktičkim predatorima, jedna zvijer je gospodar ledenih površina - polarni medvjed. Oni su veoma rašireni, a za njihov opstanak potreban je led jer ga koriste kao platformu za lovljenje tuljana koji izađu na površinu kako bi uhvatili zrak. Osim toga, na Arktiku žive i drugi predatori, kao što su polarni vuk i arktička lisica, dok na Antarktici nema kopnenih predatora. Antarktika je kao najhladnije i najsuše mjesto na planetu većim dijelom ogromna nenaseljena pustinja. Najveća kopnena životinja je buba bez krila, Belgica antarctica, čiji životni vijek je tjedan dana. Pingvini, kojih ima mnogo uz obale Antarktika, smatraju se obalnim životinjama, a ne kopnenim, a na samom Južnom polu ih nema.

Ledene vode su zapravo pune života

Antarktički životinjski svijet bogat je životom, ali u oceanu. Vode Antarktike su pune krila (mali rakovi, planktoni), kojima se hrane kitovi i pingvini. Samo carski pingvini i Adelijski pingvini naseljavaju ovaj kontinent, dok se druge vrste, kao što su ogrličasti pingvin, žutonogi pingvin i žutouhi pingvin, razmnožavaju na Antarktičkom poluotoku ili otocima koji okružuju Antarktiku. Kao adaptirani plivači koji love krilove, ribe i lignje, pingvini nemaju potrebu za letenjem, zahvaljujući odsustvu prirodnih predatora na Antarktiku.

Narvali žive samo na sjeveru

Morski jednorozi, kako nazivaju ove kitove zbog njihovog dugog spiralnog zuba, žive na Arktiku i mogu se vidjeti kako plivaju u velikim grupama u kojima ih može biti i nekoliko stotina. Narvali tijekom cijele godine plivaju nezaleđenim vodama oko Arktika, a kada naiđu na led, plivaju ispod njega u potrazi za hranom.

Na Antarktici nema morskih pasa, ali ih mnogo ima na Arktiku

Voda Antarktike je previše hladna da bi morski psi opstali u njoj, ali zato nekoliko desetina vrsta ovog morskog predatora živi u vodama Arktika. Grenlandski morski pas je jedna najmisterioznijih vrsta - živi primjerak nije fotografiran od 1995. godine. Ovi predatori, koji mogu živjeti i do 272 godine, jedu sve što mogu uhvatiti, od riba do tuljana i polarnih medvjeda. S druge strane, na Antarktici žive neobične ribe, Notothenioidei, koje proizvode vlastiti "antifriz", protein koji se veže za kristale leda u njihovoj krvi i ne dopušta im smrznuti se.

Orke žive na oba pola

Orke, kitovi ubojice, žive u mnogim oceanima širom svijeta, uključujući one oko Arktika i Antarktike. Oko 70.000 orki živi u južnim vodama. One se hrane raznoliko - orke tipa A jedu kitove i tuljane, orke tipa B tuljane i pingvine, orke tipa C ribe.

Antarktički tuljani su bezbrižniji

Na oba polarna područja postoji mnogo vrsta tuljana koji se razmnožavaju na ledu svakog proljeća. Budući da na Antarktici nema kopnenih predatora, tamo je populacija tuljana veoma bogata. Na Arktiku, s druge strane, tuljani su svjesni svog mjesta u lancu prehrane i znaju da se trebaju čuvati polarnih medvjeda, vukova, lisica i ljudi. Na Antarktici tuljani bezbrižno leže na ledu, dok im na Arktiku ne možete prići bliže od 100 metara jer će pobjeći čim vas uoče.

Jedna ptica migrira između polova

Polarna čigra svake godine prijeđe oko 70.000 kilometara između Grenlanda, gdje se razmnožava, i Antarktike. Nije poznato zbog čega one putuju tako daleko, ali ove ptice u 30 godina svog života prijeđu dva i pol miliona kilometara.