Savjeti za sigurnost: Evo kako se zaštititi od udara groma

Ljetne oluje dolaze nenadano, a ljeto je doba godine kada se najviše vremena provodi na otvorenom. Vjerovatnost da će vas pogoditi munja višestruko je manja od one da ćete izvući glavni pogodak na lotu, ali zbog mogućih tragičnih posljedica ipak treba biti oprezan.

Kao posljedica globalnog zagrijavanja munje sve češće sijevaju, a gromovi paraju nebo. Snaga prirode je enormna. Električni napon jedne munje je između 50 i 500 miliona volti, a najviša snaga prelazi 100 hiljada ampera. Temperatura munje doseže 30 hiljada °C, što je peterostruko viša temperatura od one na površini sunca, a brzina kojom udaraju je oko hiljadu km u sekundi, piše Dnevnik.hr.

Moć uništavanja je četverostruka – strujni napon, vrućina, udarni val i elektromagnetno djelovanje.

Kuća, automobil, voz i avion su sigurni

Kuća, automobil, voz i avion djeluju kao Faradayev kavez i pružaju prilično sigurnu zaštitu. Ipak, u kući, osobito ako nije zaštićena gromobranom, treba računati na opasnost prolaska napona kroz vodovodne cijevi, električne instalacije, sistem centralnog grijanja i komunikacijske kablove. Kod grmljavinskog nevremena ne treba dodirivati takve instalacije, preporučuje se izvući električne uređaje iz utičnica, odspojiti radijske i televizijske antene, računare također isključiti iz mreže.

Za vrijeme oluje treba izbjegavati tuširanje, kupanje u kadi i telefoniranje uređajima s fiksnim priključkom.

Podučite djecu opasnostima od udara groma

Svakako najveća opasnost vreba kod boravka na otvorenom, osobito ako je to na rubovima šuma, u vodi ili moru te prilikom kampovanja. Njemačka fondacija za zdravlje djece Stiftung Kindergesundheit preporučuje roditeljima da poduče svoju djecu o opasnostima i zaštiti od grmljavine. U nastavku donosimo njihove savjete:

• Siđite s bicikla, izađite iz vode/mora i potražite zaštitu u čvrstom objektu. Ako vas grmljavinsko nevrijeme uhvati u čamcu, što prije potražite kopno, izađite iz čamca i udaljite se barem 30 m od obale.
• Ako ste na otvorenom, nemojte stajati, ali ni leći na pod. Ne koristite kišobran. Najbolji položaj je čučanj, uvučene glave, ruku pritisnutih na prsa, zatvorenih stopala, bez dodirivanja tla koljenima. Ako su se djeca kretala u skupini, svako treba zasebno čučnuti i ne dodirivati drugu osobu ili životinju.
• Nemojte stajati ispod osamljenog stabla. U šumi je najsigurnija pozicija između dva stabla. Optimalan je razmak 10 m do najbližeg stabla. Sigurnost pruža i položaj ispod dalekovoda, najbolje u sredini između dva stupa.
• Na brežuljcima, pokraj živice, uz rub šume, kraj rijeka, jezera i vodenih tokova nemojte se zadržavati!
• Za vrijeme oluje ne dodirujte metalne predmete. U protivnom je moguće doživjeti udar zbog elektromagnetne indukcije, čak i kad munja udari i nekoliko stotina metara dalje. Izbjegavajte metalne i električne ograde, metalne konopce, mokre konopce za penjanje, željezne ljestve i željezne stepenice.
• Boravak u šatoru je za vrijeme oluje jednako opasan kao i boravak na otvorenom. Kamper i karavan s metalnom konstrukcijom su Faradayev kavez i stoga su sigurni.
• U zatvorenom automobilu s metalnom karoserijom ste sigurni. Međutim, ne biste trebali parkirati ispod mostova.