Rijetka ptica, umjesto zimovanja u Toskani, završila na - Braču

Ženka ćelavog ibisa Gipsy, koja se odvojila od jata na putu od austrijsko-njemačke granice prema zimovalištu u Toskani, u četvrtak je zapažena kod Nerežišća na Braču.

Udruženje BIOM, koja satelitski prati ptice, objavilo je 12. decembra na svojoj Facebook stranici da su joj iz austrijske organizacije Waldrapp javili da je ženka ćelavog ibisa iz samo njoj poznatog razloga odlučila iz Italije preletjeti Jadran i sletjeti u Kruševo kod Obrovca.

To su ugrožene vrste koja članovi Life projekt Austrije, Njemačke, Švicarske i Italije uzgajaju na graničnom dijelu Austrije i Njemačke, gdje postoje velike poljoprivredne površine, pa ih puštaju u prirodu, kazao je Ivan Budinski iz Bioma.

Satelitsko praćenje

Dostavio je sliku satelitskog praćenja koja je u 10.53 sati pokazala da se Gispy nalazi u polju sjeverno od Nerežišća, gdje se vjerojatno hrani. Nakon što je Gipsy sletjela u Kruševo kod Obrovca, boravila je kod sela Bogdanovići kod Vodica, pa odletjela na Brač.

Radi se o vrsti ćelavi ibis koja je u Europi izumrla u 17 stoljeću zbog prekomjernog lova, a održale su se manje skupine u Maroku i Turskoj.

Projekt Life okupio je desetak partnera koji rade po smjernicama Zoološkog vrta iz Beča, a djeluje od 2012. godine. Za to vrijeme uspio je stvoriti jato od oko 200 ibisa, a cilj mu je stvaranje samoodržive populacije te vrlo ugrožene vrste.

Uzgajaju ih u kavezima. Dio ptica je vani i polupitome su i naučene na ljude. Potom ih uz pomoć lakih jedrilica vode do Toskane u lagunu Orbetello, u kojoj ptice prezime, kaže Budinski. Ptice to ponavljaju godinama pa su naučile taj put.

Ibis uglavnom ne kreće na let ako ne zna što ga čeka

To su ptice koje ne lete toliko po instinktu nego ponavljaju što su naučili od roditelja. Naravno, uvijek ima dio ptica koje istražuju i švrljaju okolo, pa često poneka završi kod nas.

Lani se jedan primjerak vrtio oko Rijeke i Istre tražeći put za Toskanu i nekoliko puta došao na najjužnijeg dijela Istre, rta Kamenjak, pa bi se zatim vratio nazad.

Ibisi ne lete preko velikih površina mora. Ta ptica shvaća da bi morala na jug, ali kad dođe do mora vidi da je to velika površina pa se vrati, objašnjava Budinski i napominje da ibis uglavnom ne kreće na let ako ne zna što ga čeka. Ako aktivno leti satima, može se iscrpiti.

Budinski kaže da je projekt uspješan. Ibisi se vrlo uspješno razmnožavaju u zarobljeništvu, što je rijetkost za ptice. Projekt im je omogućio da žive u umjetnim stijenama, gdje imaju dobre uvjete. Eventualni gubitak pojedinačnog primjerka uračunljiv je rizik, kaže on i poziva građane da ne uznemiravaju Gipsy, prenosi Hina.