Porodica iz BiH uzgaja jedino povrće koje se ničim ne tretira: 'Kad se sve sabere, isplati se'

Porodica Mensura Hadžića iz Janje, nedaleko od Bijeljine, upravlja s 5 hektara zemlje, od kojih 25 dunuma koriste za uzgoj špinata.

Iako je godina bila izazovna za proizvodnju ovog povrća, zadovoljni su s prinosom, kvalitetom i cijenama.

Primjenjuju savjete stručnjaka, ulažu u novu mehanizaciju i suočavaju se s nelojalnom konkurencijom, ali uspješno osiguravaju svoj opstanak baveći se isključivo poljoprivredom. S obzirom na povoljne vremenske uvjete, trenutno beru, pakiraju i dostavljaju špinat svojim stalnim kupcima.

"Bilo je teško sačuvati špinat od suše, ali uspjeli smo. Hoće vodu, ali ne mnogo, pa se i sa sistemima za navodnjavanje mora biti oprezan. Sjeme, oko 100.000 zrna na 1.000 metara kvadratnih, mora biti kvalitetno, parcele pripremljene i nađubrene i zalijemo ga par puta. Kad se sve uradi kako treba, za branje je spreman za 40 dana", kaže Mensur Hdožić.

Hadžići za plasman ne brinu, sve prodaju na kućnom pragu. Kvalitet špinata potvrđen je i na Institutu u Banjoj Luci.

"Ovo je jedino povrće koje se ne pršće i ničim ne tretira. Imam stalne kupce u Brčkom, Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci. Cijena je kako koja godina donese. Na početku sezone je bio 3,5 , sad već ide po 2,5 KM po kilogramu, a prodajemo kartone od 10 kilograma. Po dunumu naberemo od jedne do dvije tone. Proizvodnju prate problemi, a najveći je nedostatak radne snage. Mora se znati brati, prati i pakovati, a uglavnom taj posao obavljamo mi, ukućani", kaže Mensur za portal Info Bijeljina. 

Mensur sa suprugom i sinom živi isključivo od poljoprivrede. U toku sezone radni dan im traje po desetak i više sati, ali Hadžići se ne žale. Ponosni su na sve što su vrijednim i složnim radom postigli.

"Klimatske promjene uzimaju danak. Morali smo izgraditi sisteme za navodnjavanje, nabaviti potrebnu mehanizaciju. Kad se sve sabere, isplati se", kaže ovaj povrtar. 

Proizvodnja špinata nije zahtijevna, ali je za dobar i kvalitetan prinos neophodno primjenjivati savjete stručnjaka, naglašava i agronom Stanko Tadić.

"Prvi zemljišni sloj mora biti dobro obrađen i usitnjen, sije se na dubinu jedan centimetar, dva. Dodaje se NPK đubrivo, najčešće od 30 do 35 kg 'petnaestke' i može se vršiti jedna prihrana, eventualno u proljeće", savjetuje Tadić.

Hadžići osim špinata, proizvode i luk, mrkvu, peršun i cveklu. Već su zasnovali i proizvodnju za iduću godinu. Na tri dunuma posijali su špinat koji će za berbu prispjeti u martu, aprilu, kada su potražnja i cijena ovog povrća najveće, te za plasman i isplativost proizvodnje ne brinu.