Plastični hirurg otkrio kakve zahtjeve dobija: "To već ulazi u domen psihijatrije"
Korištenje društvenih mreža i upotreba filtera na fotografijama dovela je do nastanka fenomena pod nazivom – Snapchat dismorfija.
Riječ je o daljem razvoju tjelesne dismorfije, mentalnog poremećaja koji dovodi do iskrivljene percepcije sopstvenog izgleda. Više o ovoj temi govorio je dr Milan Colić.
Razna istraživanja su pokazala jasne veze između ozbiljno filtriranih slika i povećanog nezadovoljstva svojim tijelom. Jednostavno rečeno, snapchat dismorfija se javlja kada upoređujemo filtrirane slike sa svojim stvarnim izgledom. Kada se fokusiramo na uočene nedostatke, osećaj nezadovoljstva koji se javlja može nas navesti da poželimo da promijenimo svoje karakteristike tako da odgovaraju filtriranim slikama.
Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket
"Snapchat dismorfija je termin koji je naročito eksplodirao u vrijeme korone, kada smo bili izolovani. Tada su kompanije koje se bave sofisticiranom tehnologijom izbacile te čuvene filtere. Oni su u početku izgledali kao jedna lijepa šala u kojoj imate uši od kučića ili zečji nosić i sve je to bilo simpatično i smiješno. Međutim, s vremenom je to preraslo u filtriranje u vidu virtuelnih korekcija dijelova tijela i svih nedostataka na licu" kaže dr Colić.
Termin je skovao britanski plastični hirurg, doktor Tijion Esho, osnivač Esho klinika u Londonu i Njukaslu. On je primijetio promenu u trendu donošenja slika na konsultacije pred plastičnu operaciju. Sličnu praksu potvrđuje i dr Colić koji kaže da pacijenti od hirurga očekuju da oni budu "čarobnjaci".
Da li Angelina Jolie ide na face lifting? Pogledajte objašnjenje plastičnog hirurga
"Nekada su pacijenti dolazili i tražili nos Angeline Jolie ili zadnjicu Kim Kardashian... Danas, oni donose svoje isfiltrirane slike i traže da ih uradimo tako. To dovodi do ozbiljnog poremećaja, koji spada u domen psihijatrije. Društvene mreže su nam uradile to, da vi više nemate prava da budete nesretni, prirodni ili objektivni. Živimo zapravo pod terorom sreće koji se diktira na društvenim mrežama. One nameću da vaš fizički izgled mora biti u skladu sa merilima koja su trend u društvu" pojašnjava dr Colić.
Nije nova pojava
Uređene slike i njihov uticaj na samopoštovanje i koncepciju ljepote nisu ništa novo. Prije društvenih medija, časopisi su objavljivali slike modela koji su mnogim devojkama istovremeno bile i uzor i izvor nesigurnosti. Sa dostupnošću aplikacija za uređivanje, nekada nedostižne standarde ljepote sada svakodnevno viđamo na društvenim mrežama, pa se upoređujemo ne samo sa fotošopiranom elitom sa naslovnih stranica, već i sa fotošopiranim vršnjacima i fotošopiranim samim sobom. Cjelokupno ljudsko društvo je postalo opsjednuto društvenim medijima, slikama i sopstvenim izgledom.
"Ne treba pretjerivati! Treba imati mjeru i njegovati prirodnost i harmoniju. Mi ljekari smo tu da vam pomognemo, zato pričajte sa nama prije nego što se odlučite na bilo koju proceduru. Nemojte da se stidite i da budete pretjerano opterećeni izgledom koji vam nameće neka od ovih društvenih platforma" zaključuje dr Milan Colić, piše Žena.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.