Peradar objasnio: Od jedne guske zaradim 1.000 KM
U selu Gornja Barica kod Bosanskog Broda živi Spasoje Cvjetković, čovjek koji je svoju ljubav prema životinjama pretvorio u ozbiljan i isplativ posao. Već više od dvije decenije bavi se uzgojem rijetkih rasa kokošaka i pataka, proizvodnjom jaja i pilića, preradom mesa, ali i proizvodnjom guščije masti, po čemu je postao prepoznatljiv i izvan svog kraja.
Ovaj vrijedni domaćin godišnje planira proizvesti oko 3.000 pilića, iako je ranijih godina proizvodnja bila i tri puta veća. Kako kaže, nikada nije imao problem s prodajom, jer potražnja konstantno nadmašuje ponudu. Najveće zadovoljstvo pronalazi upravo u radu sa živinom, dok su njegova supruga i djeca već izgradili svoje karijere van porodičnog domaćinstva.
Iako je po zanimanju i bravar, moler, mesar i stolar, danas mu je primarna djelatnost uzgoj peradi. Na svom uređenom imanju, okruženom cvijećem i zelenilom, uzgaja nekoliko atraktivnih i isplativih rasa kokošaka poput viandote, australorpa, nju hemšira i plimutroka. Ove rase poznate su po visokoj nosivosti – mogu dati i do 300 jaja godišnje – ali i po otpornosti i kvalitetnom mesu.
Konaković o zatvaranju OHR-a: "Do toga neće doći, da nema njega Dodik bi pokušao secesiju"
Posebno isplativ segment njegove proizvodnje je guščija mast. Kako objašnjava, od jedne holomogorske guske moguće je dobiti i do dva kilograma masti, čija cijena dostiže čak 400 KM po kilogramu. Kada se tome dodaju meso, iznutrice i perje, ukupna zarada po jednoj guski može doseći i do 1.000 KM.
Spasoje ističe da je na početku uzgajao domaće kokoške, ali je ubrzo shvatio da su mnogo isplativije selektirane rase koje daju više jaja i kvalitetnije meso, uz relativno male troškove uzgoja.
Vapaj peradara u BiH: Industrija polako nestaje, podrška vlasti izostaje
Danas se fokusirao na nekoliko najtraženijih vrsta, jer tržište na ovom području ima veliki potencijal, ali proizvodni kapaciteti još uvijek ne mogu zadovoljiti potražnju.
Iako ima 61 godinu, o budućnosti sela i poljoprivrede govori s optimizmom. Mladima poručuje da je peradarstvo perspektivan posao i da bi, kada bi imao priliku da ponovo počne, ulagao upravo u ovu djelatnost.
"Kada bih bio 20 godina mlađi, kupio bih pusto imanje u selu, kakvih ovdje ima mnogo, nabavio opremu za proizvodnju pilića i druge peradi, radio desetak godina, a poslije poklonio onome ko želi da nastavi. Bilo bi dobro i meni i drugima", poručio je ovaj uspješni domaćin iz Posavine za Nezavisne.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.