Ovih 5 stvari o slavnom T. rexu nije tačno: Mnogo ljudi vjeruje u njih

Ikona iz doba dinosaura, Tyrannosaurus rex, pojavljuje se u svemu, od blockbuster filmova do oblika pilećih medaljona.

Kao stvorenje koje treba biti zastrašujuće zbog svog ugriza koji lomi kosti ili smiješno zbog svoje nemogućnosti da podigne ruku za ‘high five’, T. rex je osvojio maštu djece i odraslih.

Jedan kostur oborio je rekorde 2020. godine kada je prodan na aukciji za 32 miliona američkih dolara (oko 58 miliona KM). Ali koliko dobro stvarno poznajete T. rexa? Evo istine iza pet uobičajenih zabluda o ovom dinosauru.

Mit: T. rex je imao loš vid

Naučnici vjeruju da je T. rex imao izvrstan vid, unatoč onome što vas Jurassic Park može navesti da vjerujete. T. rexove oči veličine grejpa mogle su razlikovati predmete sa do pet puta većom preciznošću nego sokolove i 13 puta bolje nego ljudske.

Također su imali superioran vid boja. Poput ptica i krokodila, T. rex je mogao razlikovati više duginih boja nego ljudi i vidjeti ultraljubičasto svjetlo. Iako to stvara dobru dramsku napetost u fikciji, nepomično stajanje ne bi vas sakrilo od gladnog T. rexa.

Mit: Kokoši su izravni potomci T. rexa

Ovaj mit ima svoje korijene u istini. Sve ptice, uključujući kokoši, nisu samo potomci dinosaura već su i sami dinosauri. Ptice pripadaju lozi dinosaura koja je blisko povezana s raptorima (uključujući Velociraptora). Rane ptice, poput Archaeopteryxa, imale su krila poput modernih ptica, ali zube i dugačke repove poput svojih predaka.

Te drevne ptice pojavile su se u jurskom razdoblju, milionima godina prije nego što je T. rex evoluirao. Naučnici su identificirali pretka modernih pataka i kokoša kao Asteriornis veličine prepelice, kojeg su Naučnici prozvali superkokoš. Još je živio u vrijeme T. rexa.

Nekoliko tih skromnih vrsta ptica preživjelo je masovno izumiranje koje je ubilo njihove rođake dinosaure i evoluiralo u sve ptice koje danas poznajemo. T. rex, umjesto da bude djed modernoj kokoši, više je kao preveliki rođak svim pticama.

Mit: T. rex je imao sićušne, beskorisne ruke

Rekonstrukcije mišića pokazuju da su ruke T. rexa bile jake za svoju veličinu i imale razuman raspon pokreta. Vjerovatno su se koristile u raznim ponašanjima. Najvjerojatniji prijedlozi naučnika uključuju rezanje i držanje plijena te komunikaciju između jedinki T. rexa. T. rex zapravo nije mogao okrenuti ruke kako bi dlanovi bili okrenuti prema dolje, kao što se obično prikazuje. Da biste poboljšali točnost svoje sljedeće imitacije T. rexa, okrenite dlanove jedan prema drugome, kao da pljeskate.

S oko jedan metar dugim rukama, ruke T. rexa su veće od ljudskih, ali još uvijek male u usporedbi s njihovim tijelima dugim 13 metara. Male ruke su uobičajene među većim teropodima (dvonožni, grabežljivi dinosauri) i evoluirale su nekoliko puta u ovoj grupi. Drugi dinosauri iz ove grupe imali su još manje ruke. Osam metara dugi Carnotaurus, rogati grabežljivac iz Južne Amerike, imao je kratke ruke manje od 50 centimetara.

Mit: T. rex je živio zajedno sa Stegosaurusom

Doba dinosaura vjerojatno je bilo duže nego što mislite. T. rex je živio na kraju razdoblja Krede, neposredno prije udara asteroida koji je ubio dinosaure prije 66 miliona godina.

Stegosaurus i drugi popularni jurski dinosauri poput Diplodocusa živjeli su prije oko 150 miliona godina. T. rex je živio bliže današnjem danu nego vremenu Stegosaurusa. U vrijeme kada je T. rex hodao Zemljom, Stegosaurusi su već bili fosili ispod njihovih nogu.

Mit: T. rex je bio ljuskav i sive ili zelene boje

Ideja da je T. rex možda imao perje je sporna, čak i među paleontolozima. Postoje dokazi o perju kod mnogih vrsta dinosaura, što je navelo neke naučnike da zaključe da je perje bilo široko rasprostranjeno među dinosaurima. Yutyrannus, devet metara dugi rođak T. rexa, pronađen je očuvan s kaputom od pahuljastog perja.

Znači li to da je T. rex također bio pahuljast? Baš i ne. Neki Naučnici misle da bi puni perjasti kaput ostavio golemog, toplokrvnog T. rexa u riziku od pregrijavanja. Ovo mišljenje podržavaju sačuvani dijelovi kože pronađeni na mnogim dijelovima tijela koji izgledaju ljuskavo. Iako ne znamo sigurno ni na jedan ni na drugi način, pravi T. rex je vjerojatno bio nešto između potpuno ljuskavog i potpuno pahuljastog.

Znanost o boji dinosaura jedno je od najuzbudljivijih dostignuća u nedavnoj paleontologiji. Naučnici su uspjeli odrediti boje i uzorke nekih iznimno dobro očuvanih dinosaura proučavanjem fosiliziranih kapsula koje sadrže pigment unutar stanica u perju i ljuskama. Iako nitko još nije otkrio koje boje je bio T. rex, sada znamo da su dinosauri imali raspon boja, uključujući crvenu i iridescentnu crnu, te uzorke poput pruga. Abi Crane, poslijediplomski istraživač, Univerzitet u Southamptonu, piše Geek.