Hunga Tonga: Ostrvo se pojavilo niotkud zajedno sa oblicima života koji nisu viđeni ranije

Kada je novo ostrvo nastalo u južnom Pacifiku 2015. godine, stvorilo je nove prilike za naučna istraživanja za geologe i vulkanologe, ali i za biologe i ekologe.

Pojava novog ostrva pruža priliku da saznate kako ekosistemi počinju, počevši od mikrobnih pionira koji kolonizuju novo zemljište, prije nego što se pojave biljke i životinje, piše Science Alert.

Ipak, ostrvo Hunga Tonga-Hunga Ha'apai (Hunga Tonga) nije se dugo zadržalo - nakon što je nastalo erupcijom vulkana 2015. godine, uništeno je drugom erupcijom početkom 2022. godine.

Međutim, tokom sedam godina koliko je postojalo, ostrvo je otkrilo neke zanimljive tajne.

U novoj studiji, istraživači izvještavaju o dokazima o neočekivanoj zajednici mikroba na otoku koji metaboliziraju sumpor i atmosferske plinove, slično organizmima koji zauzimaju vrlo različita staništa: topli izvori ili dubokomorski hidrotermalni otvori.

"Nismo vidjeli ono što smo očekivali", kaže mikrobiološki ekolog Nick Dragone sa Univerziteta Colorado.

"Mislili smo da ćemo vidjeti organizme koje pronađete kada se glečer povuče, ili cijanobakterije, tipičnije vrste ranih kolonozatora, ali umjesto toga pronašli smo jedinstvenu grupu bakterija koje metaboliziraju sumpor i atmosferske plinove".

Dragone i drugi istraživači prikupili su 32 uzorka tla sa ostrva, na površinama u rasponu od nivoa mora do vrha kratera visokog oko 120 metara. Zatim su ekstraktovali i sekvencirali DNK iz uzoraka.

Biljke su kolonizirale ostrvo prilično brzo nakon što se formiralo, vjerovatno zahvaljujući sjemenu u ptičijem izmetu, ali istraživači su svoje napore sakupljanja usmjerili na površine bez vegetacije.

Pronašli su bakterije i arheje u svim uzorcima iz konusa vulkana - iako su ti mikrobi bili manje raznoliki od mikroba iz obližnjih vegetacijskih područja bili su vrlo različiti.

Bilo bi logično da su prvi mikrobi na novom ostrvu došli ili iz okeanske vode ili iz ptičijeg izmeta, ali izgleda da ove čudne bakterije i arheje nisu nastale odatle. Umjesto toga, istraživači sumnjaju da su ovi mikrobi možda došli iz dubokog podzemlja.

"Mikrobi su bili najsličniji onima pronađenim u hidrotermalnim otvorima, toplim izvorima poput Yellowstonea i drugim vulkanskim sistemima. Naša najbolja pretpostavka je da su mikrobi došli iz tih vrsta izvora."

U posljednih 150 godina, Hunga Tonga je tek treća kopnena masa koja se pojavila i koja je 'preživjela' duže od godinu dana, kažu istraživači. Također, bila je prva u tropima. Dok su naučnici žurili da proučavaju dolazak života na prethodna novoformirana ostrva, ranije su se više fokusirali na biljke i životinje nego na mikrobe.

"Ove vrste vulkanskih erupcija dešavaju se širom svijeta, ali obično ne stvaraju otoke", kaže Dragone. "Imali smo nevjerovatno jedinstvenu priliku. Niko nikada ranije nije sveobuhvatno proučavao mikroorganizme na ovoj vrsti ostrvskog sistema u tako ranoj fazi".

I niko više neće imati priliku da proučava stanovnike ovog ostrva, barem ne direktno. Sedam godina nakon što je izašla iz Pacifika, Hunga Tonga je nestala na spektakularan način.

Kada je vulkan ponovo eruptirao u januaru 2022. godine, proizveo je najeksplozivniju erupciju u 21. stoljeću, sa najvećim pramenom pare i pepela u zabilježenoj historiji. Hunga Tonga je uništena, ali ne prije nego što su naučnici uspjeli saznati intrigantne detalje o njenom kratkom životu.

Tonga's Hunga Tonga volcano just had one of the most violent volcano eruptions ever captured on satellite. pic.twitter.com/M2D2j52gNn

— Colin McCarthy (@US_Stormwatch) January 15, 2022

"Naravno da smo razočarani što je ostrvo nestalo, ali sada imamo mnogo predviđanja o tome šta se događa kada se ostrva formiraju", kaže Dragone. "Dakle, ako se nešto ponovo formira, voljeli bismo otići tamo i prikupiti više podataka. Sad imamo plan kako to proučiti."