Očaj vlada skrivenim biserom Jadrana: "Smeće je svuda, cijene previsoke, nema mjesta za lokalce"

Tri i po sata južno od glavnog grada Tirane, vijugavi put vodi do plaže duge 300 metara s kristalno plavom vodom i šljunkovitim pijeskom.

Ovdje, na obali Jonskog mora, posjetioci mogu iznajmiti ležaljku za 10 eura, pod uslovom da pronađu parking uz zemljani put i da im ne smeta da budu na dohvat ruke od svog komšije.

Prije deset godina, ovo mjesto je bilo skriveni dragulj za lokalno stanovništvo koje je kampovalo na plaži - besplatno.

Sada su obje strane ceste obrubljene gradilištima, a veliki investitor obećava da će nekada uspavano selo pretvoriti u luksuzno skrovište za svjetsku elitu.

Jalin oštar prelazak iz prirodnog i donekle neotkrivenog raja u popularnu turističku destinaciju je mikrokosmos porasta popularnosti Albanije - i pratećih društvenih i ekoloških problema s kojima se zemlja suočava.

Obećavajuća zvijezda

Dok je veći dio svijeta još uvijek bio u karantinu zbog pandemije Covida, Albanija je otvorila svoja vrata posjetiocima u julu 2020. Turisti željni da vide nešto osim vlastitog doma brzo su odgovorili na poziv, s preko 5,6 miliona putnika koji su putovali u Albaniju 2021. godine - što je povećanje od 114 posto u odnosu na 2020. godinu.

Ali nisu samo otvorene granice privlačile ljude.

Druge evropske destinacije, poput Italije, Španije i Portugala, postajale su sve skuplje; Albanija je nudila prirodu i plaže svjetske klase po znatno nižoj cijeni. Davne 2020. godine, noćenje u hotelu na plaži s doručkom u augustu moglo je koštati samo 30 eura (oko 60 KM), a ležaljke su počinjale od 3 eura (oko 6 KM), piše Politico.

Dok su neki putnici pronašli put do Tirane i plaža, društvene mreže su rasplamsale ideju o odmoru u Albaniji. U 2024. godini Albanija je imala više od 3,8 miliona objava na Instagramu sa preko 106 milijardi pregleda, sustižući susjedne i dugo etablirane destinacije poput Italije i Grčke.

Ono što je nekada bio stalan priliv posjetilaca pretvorilo se u poplavu.

Prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku, 2023. godine došlo je rekordnih 10 miliona turista - što je povećanje od 35 posto u odnosu na prethodnu godinu. U 2024. godini zemlju je posjetilo 11,7 miliona ljudi - što je još jedan rekord koji predstavlja povećanje od 15 posto, prema riječima ministrice turizma Mirele Kumbaro. Ove godine vlada se nada više od 15 miliona - sve u zemlji sa populacijom od samo 2,7 miliona stanovnika.

S obzirom na to da posjetioci sada generiraju oko 8 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje i stvaraju desetine hiljada radnih mjesta, jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi ne može se lako riješiti turističke navike.

Lokalni mediji izvještavaju da većinu posjetilaca čine Evropljani, a na vrhu liste su Nijemci, Italijani, Poljaci i Francuzi.

Za razliku od drugih evropskih destinacija poput Italije ili Francuske, Albanija je manja zemlja u kojoj posjetioci mogu istražiti planine i plaže u jednom danu.

Također živi u mislima ljudi kao "divlje i slobodno i nešto što nemate u Evropi", rekla je Denada Jushi, albanska novinarka koja je izvještavala o usponu zemlje kao turističke destinacije.

Građevinski procvat

Vladini zvaničnici koji žele Albaniju pretvoriti u glavnu turističku destinaciju oslobodili su međunarodne hotelijere poreza na dobit preduzeća na 10 godina ako grade hotele sa četiri ili pet zvjezdica. Poreska inicijativa uvedena je 2019. godine, ali je ranije ove godine produžena do 2027. godine.

"Ovo su velike investicije", rekao je za albanske medije Blendi Klosi, član parlamenta koji je predložio produženje . "Ova inicijativa koristi samo određenom segmentu sektora - onima koji žele podići industriju na više standarde."

Šema je dobro funkcionisala. Otvorilo se nekoliko međunarodnih brendova, kao što su Marriott International, Meliá Hotels International i Radisson Hotel Group, dok zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner, sprema se pretvoriti albansko ostrvo u luksuzno utočište.

Kritičari, međutim, upozoravaju da plaže nemaju dovoljno prostora za smještaj posjetilaca koje bi takva odmarališta dovela u to područje i da se priroda uništava u ime turizma.

Aerodrom Vlora, koji bi uskoro trebao biti otvoren na jugu zemlje, već je izazvao kontroverze zbog blizine zaštićenog područja. Istovremeno, usmjeravanje vode iz unutrašnjosti u priobalna odmarališta kako bi se zadovoljila potražnja iritiralo je aktiviste i lokalno stanovništvo, izazivajući proteste .

"Pohlepa je zamijenila razumno planiranje - i, što se toga tiče, ljubav prema zemlji, prirodi i domovini", rekao je Alfred Lela, glasnogovornik opozicione Demokratske stranke.

Preveliko, prebrzo

Ljubitelji uzbuđenja i dalje mogu pronaći manje razvijene dijelove Albanije za istraživanje, ali dani jeftinih putovanja u ovu zemlju su uglavnom prošli.

Prosječna potrošnja po posjetiocu porasla je za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu u 2024. godini, a turisti su te godine u zemlji potrošili 5 milijardi eura. Stručnjaci i preduzeća tvrde da veća potražnja znači veći pritisak na lance snabdijevanja i povećane troškove uvoza robe.

A kako troškovi rastu, lokalno stanovništvo koje je nekada često posjećivalo plaže i prirodu biva istisnuto. Ali nisu samo više cijene ono što ljude tjera na razmišljanje.

"Smeće postaje veliki, veliki problem svugdje. Nijedna od općina nije u stanju pratiti ili reciklirati", rekao je Arben Kola, turistički vodič i ekolog.

Nekoliko Facebook grupa posvećenih turizmu u Albaniji objavljuju objave posjetilaca koji se žale na smeće pored puteva ili na obalama, uz jadikovke o gradnji i visokim cijenama.

Albanija je nekada bila "nešto divlje - samo kampovanje, mladost, zabava i priroda", rekao je novinar Jushi. "Sada je kao Monako. Nema mjesta za lokalno stanovništvo."