Oboren rekord: Istraživanja kažu da je 2024. bila najtoplija zabilježena godina
Prosječne globalne temperature prvi put su, prema podacima programa za promatranje Zemlje EU-a, premašile međunarodno dogovorenu granicu od 1,5 stepeni Celzijusa. Ali, naučnici kažu da još postoji nada.
Godina 2024. bila je prva puna kalendarska godina u kojoj su prosječne globalne temperature premašile 1,5 stepeni, granicu zagrijavanja koju su svjetski čelnici definirali u okviru međunarodnog Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.
Klimatska služba Copernicus Europske unije (C3S) potvrdila je u svom najnovijem izvješću Global Climate Highlights da je 2024. bila najtoplija zabilježena godina, s porastom od 1,6 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih razina, definirano kao razdoblje između 1850. i 1900. godine. Prije toga, 2023. je bila najtoplija godina u historiji, piše DW.
Izetbegović odgovorio Milanoviću: "Jasno je ko se od Titovog omladinca pretvorio u ustašu"
Na međunarodnoj klimatskoj konferenciji u Parizu 2015. godine, 196 svjetskih čelnika dogovorilo se ograničiti globalno zagrijavanjena najviše 2 stepena Celzijusa, s ciljem dodatnog nastojanja da temperature ostanu ispod 1,5 stepeni.
Samantha Burgess, zamjenica direktora C3S-a, izjavila je za DW da se svijet sada "nalazi na rubu prelaska granice od 1,5 stepeni".
Dodala je da, iako je prosjek posljednje dvije godine već premašio prag, to ne znači da je Pariški sporazum prekršen, jer se sporazum temelji na prosjeku izračunatom tokom decenije, a ne pojedinih godina. No, kako dodaje, "pokazuje putanju kojom idemo". Ona je upozorila na posljedice. "Znamo iz našeg razumijevanja klimatskog sustava da što je atmosfera toplija, to je vjerojatnije da ćemo imati ove opasne ekstremne vremenske događaje, a upravo to najviše pogađa ljude i ekosustave", rekla je.
Utjecaji rasta temperatura na vrijeme
Do sada su globalne prosječne temperature, mjerene tokom decenije, dosegnule 1,3 stepeni, što je povećanje koje je već izazvalo razorne posljedice.
Godine 2024. požari su opustošili dijelove močvara Pantanal u Brazilu i utjecali na nekoliko zemalja u regiji, dok su dijelove Sudana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Španjolske pogodile velike poplave. Toplinski valovi pogodili su Europu i zapadnu Afriku, a tropske oluje zahvatile su dijelove Sjedinjenih Američkih Država i Filipina.
Naučnici iz organizacije World Weather Attribution, koja proučava veze između ekstremnih vremenskih uvjeta i klimatskih promjena, otkrili su da je 26 događaja koje su prošle godine analizirali pogoršano ili postalo vjerovatnije zbog rasta temperatura.
Sagorijevanje fosilnih goriva za aktivnosti poput grijanja, pored industrije i transporta, glavni je pokretač globalnog zagrijavanja, ali prirodni fenomeni poput El Niña također su pridonijeli rastu temperatura u posljednje dvije godine, kažu naučnici C3S-a.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.