Temperature u svijetu iznad prosjeka, naučnici upozoravaju: "Ovo uopće nije dobra vijest"

Svijet se u posljednjih 12 mjeseci pekao na temperaturama koje su 1,5 stepeni Celzijusa više od prosjeka prije ere fosilnih goriva.

Temperature između jula 2023. i juna 2024. bile su najviše zabilježene, kažu znanstvenici i dodaju da je to stvorilo cjelogodišnji raspon u kojem je Zemlja bila 1,64 C toplija nego u predindustrijsko doba, piše The Guardian.

To ne znači da svjetski čelnici nisu ispunili obećanja da će zaustaviti zagrijavanje planet za 1,5C do kraja stoljeća, već da će više ljudi zbog takvih vrućina biti izloženo nasilnom vremenu. Trajni porast temperatura iznad ove razine također povećava rizik od katastrofalnih prijelomnih točaka.

Trending

Jakov Milatović danas stiže u dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini

Direktor Službe za klimatske promjene Copernicus, Carlo Buontempo, kaže da ti rezultati nisu statistička greška već "velika i kontinuirana promjena u klimi".

"Čak i ako ovaj specifični niz ekstrema u nekom trenutku završi, sigurno će biti rušenja novih rekorda. Ovo je neizbježno ako ne prestanemo u atmosferu i oceane emitirati stakleničke plinove", rekao je.

20.06.24. 14:22

Masovne kritike na račun Saudijske Arabije: Desetine hadžija ležali na zemlji, neki u fazi umiranja

Copernicus je utvrdio da je juni ove godine bio topliji od bilo kojeg drugog zabilježenog juna, a bio je to ujedno i 12. mjesec zaredom s temperaturama 1,5C višima od prosjeka između 1850. i 1900. godine.

Budući da su na nekim mjestima temperature imale relativno male margine iznad 1,5C, skupovi podataka drugih klimatskih agencija možda neće potvrditi ovaj 12-mjesečni temperaturni niz.

Svaka molekula ugljika koja začepljuje Zemljinu atmosferu zadržava toplinu i iskrivljuje vremenske uvjete. Što planet postaje topliji, to se ljudi i ekosustavi mogu manje prilagoditi.

"Ovo nije dobra vijest", rekla je direktorica istraživačkog instituta CGIAR Aditi Mukherji, koja je i koautorica najnovijeg izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama.

"Znamo da se ekstremni događaji povećavaju sa svakim korakom globalnog zatopljenja, a mi smo svjedočili nekima od najtoplijih ekstrema ove godine", dodala je.

Neki su ekosustavi ranjiviji od drugih. Utvrđeno je da će zagrijavanje od 1,5C uništiti 70-90% tropskih koraljnih grebena, a zagrijavanje od 2C će ih gotovo u potpunosti izbrisati.

Anketa The Guardiana među stotinama autora IPCC-a pokazala je da tri četvrtine njih očekuje da će se planet zagrijati najmanje 2,5 C do 2100. godine, dok oko polovica znanstvenika očekuje temperature iznad 3 C. Iako takva povećanja zvuče malo, ona mogu značiti razliku između ljudske patnje i polu-distopijske budućnosti, piše Jutarnji.

Znanstvenici zagrijavanje od jednog stepena uspoređuju s blagom groznicom, a ono od 1,5 stepeni sa srednje visokom do visokom temperaturom.

"Sada zamislite ljudsko tijelo s tom temperaturom godinama. Hoće li ta osoba više moći normalno funkcionirati? To je trenutno naša Zemlja", ističu.

Francois Gemenne sa Sveučilišta u Liegeu kaže da se ne radi o tome da 1,5 stepen znači smrt.

"Svakih 0,1 stepen je jako bitan jer govorimo o globalnim prosječnim temperaturama koje se prevode u ogromne temperaturne razlike na lokalnoj razini.

Čak i u najboljem slučaju, ljudi se moraju pripremiti za topliji svijet i isplanirati odgovor na njega", ističe Gemenne.