Novčanica sa likom Tita je imala ogromnu grešku: Izgleda da smo primijetili prekasno

Jugoslavenski dinar bila je valuta koja se počela koristiti u Kraljevini SHS od 1920., a potom se koristila u Kraljevini Jugoslaviji, socijalističkoj Jugoslaviji, pa u Saveznoj republici Jugoslaviji.

Imena države su se mijenjala, ali ne i dinar, koji je stekao kultni status te je "jugoslavenski" prestao biti kad ga je Srbija zamijenila srpskim dinarom, a Crna Gora eurom godinama nakon što se nekadašnja Jugoslavija raspala. Početkom osamdesetih donesena je odluka da se postojeća serija novca zamijeni novom, modernijom.

U novoj seriji, svaka pojedina novčanica je trebala predstavljati jednu od jugoslavenskih republika, na licu bi imala jednu povijesnu ličnost iz te republike, a na naličju motiv iz te republike. Najmanja novčanica od 10 dinara predstavljala bi najmanju republiku, Crnu Goru, a najveća postojeća od 1000 dinara najveću republiku, Srbiju, a uvela bi se i nova novčanica od 5000 dinara koja bi predstavljala Jugoslaviju. Prvo je trebala biti izdana najveća novčanica, a zatim bi se postupno zamjenjivale novčanice manjih apoena.

Ta je, do tada najveća izdana i dugo iščekivana novčanica izazvala je pravu buru u javnosti, a ona traje i danas, ne zbog njene vrijednosti, već pogreške koju ispočetka niko nije primijetio.  Uz lik Tita upisana je i godina njegovog rođenja te smrti. Umjesto 1892- 1980, na novčanici je pisalo 1892-1930 pa je prema njoj Tito umro 50 godina ranije!

Ono što je zanimljivo, da čak niti nakon uočavanja greške, ta novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao kako je od 14 miliona tiskanih novčanica, njih samo 4 posto s pogreškom.

To znači kako je grešku na sebi nosilo oko 560 hiljada novčanica, a prema međunarodnim propisima država koja pusti više od jednog promila novčanica s vidljivom greškom, treba povući čitav novca iz serije iz opticaja.

Pogrešna godina smrti Tita nije jedina pogreška kod ove novčanice. Niti je službeno spomenut datum kad se pušta u opticaj, a izgled i opis novčanice bio je posve različit od onog što je najavljeno u službenom listu SFRJ, JANI, a piše Express.hr.

Druga novčanica trebala je biti u apoenu od 1000 dinara, s datumom izdavanja 1986. godine, predstavljati SR Srbiju i na licu imati portret Vuka Stefanovića Karadžića. Sve matrice su bile gotove i novčanica je bila spremna za štampanje, ali nikada nije puštena u opticaj. S obzirom na hiperinflaciju, pojavila se potreba za novčanicama sve većih apoena, a ne sve manjih. Pogledajte tečajeve Narodne banke Jugoslavije u odnosu dinara prema stranim valutama na kraju godine:

Nakon raspada SFR Jugoslavije:

• 1991. godine Slovenija ga je zamjenila privremenim novčanim bonovima, a 1992. godine slovenskim tolarom, a potom 2007. godine eurom.
• 1991. godine Hrvatska ga je zamijenila hrvatskim dinarom, a u dijelovima pod kontrolom Srpske krajine koristio se krajinski dinar. Godine 1994. godine uvodi se hrvatska kuna.
• 1992. godine Makedonija uvodi makedonski denar.
• 1992. godine Bosna i Hercegovina je uvela bosanskohercegovački dinar, a u dijelovima pod kontrolom Republike Srpske koristio se dinar Republike Srpske. Godine 1998. uvodi se konvertibilna marka.
• 1999. godine Crna Gora ga mijenja njemačkom markom, a 2002. godine eurom.
• 1999. godine Kosovo ga mijenja njemačkom markom, a 2002. godine eurom. 2003. godine Srbija ga mijenja srpskim dinarom.