Nevjerovatne sposobnosti pčela: Naučnici tvrde da mogu razumjeti matematiku

Svi smo svjesni važnosti pčela u lancu ishrane. Njihova uloga u prirodi je uloga oprašivača, ali postoje razne intrige oko ovih malih stvorenja. Postoje indicije da su pčele sposobne za razumijevanje matematike, prepoznavanje lica, pa čak i korištenje alata.

Video iz 2021. godine, koji je prvobitno postavljen na X-u (Twitter), prikazuje par pčela koje očigledno odvrću narandžasti čep od Fante kako bi došle do zaslađenog napitka unutar boce.

U današnje doba digitalnih trikova, moramo biti oprezni jer bi ovo mogla biti samo AI simulacija; ili možda, pčele su zaista uspele da sarađuju i jednostavno su skinule već labavo postavljen čep.

Bez obzira na to, zabavno je razmišljati da li bi pčele imale dovoljno pameti da izvede ovakvu soda „pljačku“.

Prema ViralHogu, vlasniku video materijala koji je došao do snimka, trenutak je snimljen u São Paulu, Brazil, od strane radnika na pauzi za ručak.

"Uzeo sam gazirani napitak od jednog kupca, ali ubrzo su mi pčele ukrale," napisala je jedna osoba u opisu videa.

Glatka vještina kojom ove dvije pčele odvrću čep sa boce gaziranog napitka zbunila je mnoge na internetu, s nekima koji su se pitali kako je moguće da takva inteligencija postoji u nečemu što očigledno ima vrlo mali mozak.

Kako smo saznali poslednjih godina, veličina životinjskog mozga ipak nije sve. Male životinje imaju mnogo manju tjelesnu masu koju mozak mora da upravlja, pa im, prirodno, treba manji mozak. Pored toga, složenost veza između neurona može biti važnija za kognitivne sposobnosti.

Godine 1962. odnosno deset godina prije nego što je osvojio Nobelovu nagradu za istraživanje komunikacije pčela, Karl von Frisch je izjavio da su bumbari previše mali da bi razmišljali, pripisujući njihov izuzetni instinktivni behaviorizam isključivo urođenoj biološkoj sklopu.

Od tada, pitanje koliko zapravo pčelinji mozak može da procesuira, više puta je stavljeno na test.

Uprkos tome što im je mozak veličine sjemena trave, što je oko 0.0002 posto veličine našeg mozga, pčele su se pokazale izuzetno inteligentnim u posljednjim istraživanjima.

Ove insekte ne samo da mogu učiti jedni od drugih i koristiti alate, već takođe mogu brojati do nule i rešavati osnovne matematičke zadatke. Pitanje je, kako bi tako mali, sjemenu sličan mozak mogao da primeni svoje sposobnosti rješavanja problema na nešto tako složeno kao što je skidanje čepa sa boce gaziranog napitka?

Očigledno, von Frischov bias prema velikim mozgovima još uvijek je prisutan. Iako je zoolog priznao da pčele mogu "postići zapanjujuće intelektualne podvige", tvrdio je da to rade samo zahvaljujući instinktu, naglašavajući da "ne uspijevaju kada se iznenada suoče sa nepoznatim zadacima".

Odlazak čepa sa flaše zaslađenog napitka svakako nije zadatak na koji su se pčele evoluirale u prirodi, pa bi von Frisch bio skeptičan. Moguće je da su pčele jednostavno imale sreće ovaj put, detektujući slatku nagradu koja ih je naterala da nesvesno djeluju protiv lagane prepreke.

S druge strane, priroda nas možda još uvek može iznenaditi. Na primjer, u pakleno malom pčelinjem mozgu, jedna nervna ćelija ponekad može da kontaktira čak 100.000 drugih ćelija.

U studiji iz 2017. godine, bumbari su obučeni da kotrljaju loptu u gol za nagradu. Da bi postigli cilj, insekti su morali da kopiraju pokrete jedni drugih i da uče iz svojih grešaka, što su uspjeli da urade sa zapanjujućom lakoćom.

"Takva 'upotreba alata' nekada je bila pripisana samo ljudima, zatim primatima, pa morskim sisarima, a kasnije i pticama," napisali su istraživači 2017. godine.

"Sada prepoznajemo da mnoge vrste imaju sposobnost da zamisle kako bi određeni objekat mogao da se koristi za postizanje cilja."

Čak i sa svojim malim nervnim sklopom, pčele vjerovatno mogu da postignu mnogo više nego što smo ranije mislili. Sledeći put kada sebi priredite ručak na otvorenom, možda ćete želeti da obratite pažnju na svoju flašu pića, piše ScienceAlert.