Ne rizikujte: Čupanje sijedih dlaka može donijeti ozbiljne posljedice

Iako se čupkanje pojedinačnih sijedih dlaka koje povremeno primjetite u kosi može činiti kao dobra ideja, stručnjaci kažu da je to posve pogrešno i može voditi do ozbiljnih nepopravljivih posljedica.

Frizerka Jennifer Korab vlasnica je salona Renaissance u Hillsboroughu u New Jerseyu ističe da čupanjem dlaka oštećujemo folikul dlake.

"Čupanje pojedinačnih dlaka može uzrokovati veliku štetu folikulima dlake, a to može dovesti do infekcije ili čak ćelavih mrlja na vlasištu. Možda činite više štete nego koristi", upozorila je Korab.

Njen kolega Michael Van Clarke, osnivač 3 More Inches Haircare, kaže da čupanje sijedih može uticati i na ostale vlasi.

"Čupanje jedne sijede dlake uzrokuje da nekoliko drugih iskoči umjesto nje. S vremenom kosa prosječnog pojedinca postaje sve tanja, čak i bez čupanja dlake. Kao rezultat toga, ljudi koji čupaju kosu ubrzat će brzinu prorjeđivanja kose. Ako vam čupanje postane navika kada imate manje od jedan posto sijedih, za nekoliko godina ćete imati manje kose jer će vam tada 10 posto vlasi posijediti", ističe Van Clarke.

Sijede dlake nastaju zbog toga što folikul ne proizvodi melanin, a time i boju. Riječ je o prirodnom procesu uzrokovanom starenjem, a ponekad i stresom. Upravo su to tokom 2020. godine dokazala i naučna istraživanja. Naučnici sa Sveučilišta Columbia također su otkrili da se proces može obrnuti u kosi koja je tek nedavno posijediela zbog stresa. Jednostavnije rečeno, smanjenje stresa moglo bi spriječiti stvaranje sijedih, smatraju naučnici i nadaju se da bi mogli razviti lijekove koji bi dodatno spriječili neželjeni proces.

Studija je pokazala da se dlake s cijelog vlasišta mogu iz sijedih vratiti u one s bojom, pa čaki kad je riječ o bradi i stidnim dlakama.

Sijedu kosu uzrokuju metaboličke i mitohondrijske promjene. U studiji iz 2020. koja je otkrila da se može poništiti proces koji vodi do sijedih, naučnici sa Sveučilišta Columbia otkrili su da su u tome ključni proteini. Proučavali su vlasi kose na isti način na koji proučavaju godove. Na taj način mogli su ustanoviti koji se sve proteini nalaze u dlakama, a osobito u kojim dijelovima vlasi.

Zatim su usporedili sijede dijelove s dijelovima u boji kako bi vidjeli razliku.

"Analizom proteina utvrdili smo da je pojava sijedih obilježena pojačanom regulacijom proteina povezanih s energetskim metabolizmom, mitohondrijima i antioksidativnom obranom", objasnili su autori istraživanja.

Ta regulacija može biti potaknuta povećanom razinom stresa. Boju dlakama daje melanin u posebnim stanicama. Melanin je ista hemikalija koja koži daje različite tonove, pa ljudi s više melanina imaju tamniju kožu. Isto vrijedi i za kosu.

Melanin se transportira uz pomoć stanica kose trihocita, preko drugih stanica posebno dizajniranih za proizvodnju melanina, a riječ je o melanocitima u vlasištu. Naučnici su od 14 volontera prikupili gotovo 400 vlasi i podijelili ih u tri kategorije, prenosi Daily Mail.

U prvoj su bile one sa konstantnom gustoćom melanina i bile su tamne. U drugoj grupi su bile sijede vlasi bez melanina, a u trećoj one koje su u početku bile tamne dlake koje su posijedile tokom jednog ciklusa rasta folikula dlake i nazvali su ih prijelazna kosa.

Analiza visoke rezolucije pod elektronskim mikroskopom otkrila je da sijede dlake gotovo i nemaju melanosome. Brza pojava sijedih povezana je s gubitkom melanosoma. Analiza je pokazala da jedna dlaka može proći kroz faze gubitka boje, ali to se može poništiti za samo tri dana. Proces fluktuira ovisno o fizičkom stanju pojedinca, uključujući razinu stresa, otkrili su autori navodeći kako je riječ o pojavi kod vlasi koje su uzeli sa cijelog tjemena, a također je vidljiv u stidnim dlakama i dlakama brade.

"Postojanje sijedih koje prolaze kroz repigmentaciju prema dobi, spolu, etnicitetu i tjelesnim regijama dokumentira reverzibilnost sijeđenja kose kao općeg fenomena koji nije ograničen samo na vlasište", objasnili su u istraživanju.

Naučnici vjeruju da korijen problema pojave sijedih dolazi od promjena metaboličkih putova koji stvaraju proteine u tijelu. Na ove puteve uveliko utiču hormoni koji se proizvode kada je neko pod stresom, pa otklanjanje stresa može poništiti proces. Opsežno istraživanje objavljeno je na internetu kao predtisak i trenutačno u fazi recenzije za objavljivanje u stručnom časopisu detaljno je opisalo kako dlake sijede.

Naučnici su volonterima čupali dlake s glave i stvorili novu tehniku snimanja koja otkriva pigment u cijelosti, od baze do vrha. Njihova nova metoda analize slična je proučavanju godova drveća, gdje je dio povezan s određenim vremenskim razdobljem, objasnili su naučnici. Za drveće, godina je u korelaciji s prstenom rasta. Kosa pak svaki mjesec raste za jedan centimetar.

"Koristeći ovu metodologiju, sličnu dendrokronologiji gdje godovi stabala predstavljaju protekle godine, dužina kose odražava vrijeme, a kosa se promatra kao fizička vremenska ljestvica čije je područje u blizini vlasišta nedavno proizveo folikul dlake, a vrh predstavlja tjedne do mjesece u prošlosti, ovisno o dužini dlake pišu autori studije.