Naučnici riješili misteriju: Moderni ljudi možda ne bi preživjeli bez neandertalaca

Novo istraživanje DNK također je bacilo novo svjetlo na ulogu koju su naši rođaci neandertalci imali u našem uspjehu.

Dok su ovi rani evropski ljudi dugo bili viđeni kao vrsta kojom smo uspješno dominirali nakon što smo napustili Afriku, nove studije pokazuju da su samo ljudi koji su se križali s neandertalcima napredovali, dok su druge krvne loze izumrle.

Zapravo, neandertalski geni su možda bili presudni za naš uspjeh jer su nas štitili od novih bolesti s kojima se ranije nismo susreli. Istraživanje po prvi put ukazuje na kratak period prije 48.000 godina kada se Homo sapiens križao s neandertalcima nakon što su napustili Afriku, nakon čega su se širili u širi svijet.

Homo sapiens je prije toga prešao s afričkog kontinenta, ali nova istraživanja pokazuju da ove populacije prije perioda križanja nisu preživjele.

Profesor Johanes Krause sa Instituta za evolucionu biologiju Maks Plank u Njemačkoj rekao je za BBC da će historija modernih ljudi sada morati da se prepiše.

"Savremene ljude vidimo kao veliku priču o uspjehu, koji su izašli iz Afrike prije 60.000 godina i proširili se na sve ekosisteme kako bi postali najuspješniji sisar na planeti", rekao je. "Ali rano nismo, izumrli smo više puta."

Dugo vremena, dešifriranje načina na koji je jedina preživjela vrsta ljudi evoluirala zasnivalo se na posmatranju oblika fosilizovanih ostataka naših predaka koji su živeli prije stotina hiljada godina i posmatranju kako se njihova anatomija suptilno mijenjala tokom vremena.

Drevni ostaci su rijetki i često oštećeni. Ali sposobnost izdvajanja i čitanja genetskog koda iz kostiju starih mnogo hiljada godina podigla je veo sa naše misterioznu prošlost. DNK u fosilima priča priču o pojedincima, kako su povezani jedni s drugima i njihovim obrascima migracije.

Čak i nakon našeg uspješnog ukrštanja s neandertalcima, naša populacija Europe nije bila bez problema. Ti prvi moderni ljudi koji su se križali s neandertalcima i živjeli uz njih potpuno su izumrli u Evropi prije 40.000 godina - ali ne prije nego što se njihovo potomstvo proširilo dalje u svijet.

Preci ovih prvih međunarodnih pionira su se na kraju vratili u Europu da je nasele.

Istraživanje također daje novu perspektivu zašto su neandertalci izumrli tako brzo nakon što su moderni ljudi stigli iz Afrike. Niko ne zna zašto se to dogodilo, ali novi dokazi nas odvraćaju od teorija da ih je naša vrsta lovila iz postojanja, ili da smo na neki način fizički ili intelektualno superiorni.

Umjesto toga, profesor Krause kaže da to podržava stav da je do toga došlo zbog faktora okoline.

"I ljudi i neandertalci izumiru u Europi u ovom trenutku", rekao je. "Ako smo mi kao uspješna vrsta izumrli u regiji, onda nije veliko iznenađenje da su neandertalci, koji su imali još manju populaciju, izumrli."

Klima je u to vrijeme bila nevjerovatno nestabilna. Moglo bi se prebaciti sa skoro jednako toplog kao što je danas u hladno, ponekad u toku života osobe, kaže profesor Chris Stringer iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu, koji je nezavisan od novog istraživanja.

"Studija pokazuje da je pred kraj svog vremena na planeti, neandertalaca bio vrlo mali broj, manje genetski raznolik od modernih ljudskih pandana s kojima su živjeli, i da možda nije bilo potrebno mnogo da bi ih prevrnuli preko ruba do izumiranja", rekao je.

Zasebna studija DNK, objavljena u časopisu Science, pokazuje da su moderni ljudi zadržali neke ključne genetske osobine neandertalaca koje su im mogle dati prednost u evoluciji.

Jedna se odnosi na njihov imuni sistem. Kada su ljudi izašli iz Afrike, bili su izuzetno podložni novim bolestima s kojima se nikada nisu susreli. Ukrštanje s neandertalcima pružilo je zaštitu njihovom potomstvu.

"Možda je dobijanje neandertalske DNK bio dio uspjeha jer nam je dalo bolje adaptivne sposobnosti izvan Afrike", rekao je profesor Stringer. "Mi smo evoluirali u Africi, dok su neandertalci evoluirali izvan Afrike."

"Ukrštanjem s neandertalcima dobili smo brzo rješenje za naš imunološki sistem."