Naučnici otkrili nešto zapanjujuće u blizini ekvatora: Oblikom podsjeća na krofnu

Kroz proučavanje seizmičkih valova, koje uzrokuju potresi, naučnici uspijevaju istraživati strukturu i oblik ove jezgre na sličan način kao što ultrazvuk omogućuje pregled unutarnjih organa.

U nedavnom istraživanju, naučnici Xiaolong Ma i Hrvoje Tkalčić otkrili su nešto nevjerovatno: značajno područje u obliku krofne u blizini ekvatora, gdje seizmički valovi prolaze sporije nego u ostatku jezgre.

Zahvaljujući inovativnom pristupu u analizi seizmičkih valova, Xiaolong Ma i Hrvoje Tkalčić otkrili su područje u vanjskoj jezgri Zemlje koje ima oblik krofne i gdje valovi putuju oko 2 posto sporije. Vjeruju da je ovo područje bogato lakšim elementima poput silicija i kisika, što može imati značajnu ulogu u dinamičnim strujama rastopljenog metala koje stvaraju Zemljino magnetsko polje. Njihovo istraživanje, objavljeno u časopisu Science Advances, ukazuje na nove puteve za razumijevanje unutrašnjosti našeg planeta, prenosi Science Alert.

Tradicionalne studije seizmičkih valova obično se fokusiraju na velike, početne valove koji obiđu Zemlju sat ili dva nakon potresa. Međutim, Xiaolong Ma i Hrvoje Tkalčić odlučili su istražiti kasnije, slabije valove, poznate kao koda, koji se javljaju nekoliko sati nakon potresa.

Uspoređujući te valove na različitim seizmičkim detektorima, primijetili su male, odjekujuće signale koje prethodno nisu mogli detektirati. Analizom putanja tih valova, otkrili su da valovi bliže polovima putuju brže nego oni blizu ekvatora, što ih je navelo na zaključak o postojanju regije u obliku krofne u vanjskoj jezgri.

Veliko otkriće

Vanjska jezgra Zemlje, promjera oko 3.480 kilometara, sastoji se uglavnom od željeza i nikla, uz prisutnost lakših elemenata poput silicija, kisika, sumpora, vodika i ugljika. Termička konvekcija, koja se odvija zbog temperaturnih razlika između vrha i dna vanjske jezgre, uzrokuje kruženje tekućeg metala slično kretanju vode u loncu na šporetu. To kretanje, u kombinaciji s rotacijom Zemlje i prisutnošću čvrste unutarnje jezgre, stvara geodinamo odgovoran za Zemljino magnetsko polje.

Otkriće Xiaolonga Ma i Hrvoja Tkalčića sugeriše da postoji veća koncentracija lakših elemenata u ekvatorijalnom području jezgre. To može biti rezultat veće količine topline koja se prenosi iz vanjske jezgre u stjenoviti omotač iznad nje. 

Bolje razumijevanje ove regije može pomoći u shvatanju promjena u Zemljinom magnetskom polju, koje je ključno za zaštitu života na površini Zemlje od sunčevog vjetra i zračenja.

Daljnja istraživanja o sastavu vanjske jezgre, uključujući novootkrivenu krafnu lakših elemenata, omogućit će dublje razumijevanje kako se magnetsko polje mijenja tokom vremena i kakve implikacije to ima za habitabilnost našeg planeta, kao i drugih egzoplaneta, piše Klik.hr.