Naučnici došli do neočekivanog otkrića o Mjesecu

Nedugo potom, Mjesec je bio aktivni svijet sa tektonskim kretanjem i vulkanskim erupcijama, od kojih su neke stvorile rijeke lave duge stotinama kilometara, pokazuju bazaltni krateri na sada hladnom Zemljinom satelitu, prenosi Popular Mechanics.

To nije sve: prema novoj studiji, u tom periodu vulkanske aktivnosti, sasvim je moguće da je Mjesec imao atmosferu.

Istraživač Debra H. Nidhem iz NASA-e i David A. Kring iz Lunarnog i planetarnog instituta, proučavali su uzorke kamenja sa Mjeseca prikupljene tokom Apollo programa. Oni kažu da su dva naročito aktivna perioda - prije 3,8 i 3,5 milijardi godina, razvila relativno visoku atmosferu u poređenju sa današnjom, jedva primijetnom.

"Ovaj rad potpuno mijenja način na koji vidimo Mjesec - od bezvazdušnog čvrstog tijela, do mjesta koje ima bogatiju atmosferu nego Mars danas", rekao je Kring.

Zemlja i Mjesec bili su sasvim različita mjesta pre oko tri i po milijarde godina. Mjesec je bio tri puta bliži nego danas, što znači da je na nebu izgledao tri puta veće.

Naučnici su mjerili sistem bazaltnih naslaga iz uzoraka koje su prikupili astronauti Apollo 15 i Apollo 17 misije. To im je ujedno omogućilo da ispitaju kakvi su gasovi napuštali unutrašnjost Mjeseca tokom tih vrelih epoha u njegovoj historiji.

Ispostavilo se da je tokom erupcija otpuštena i velika količina vodene pare, koja je najvećim dijelom vjerovatno izgubljena u svemiru, ali je sasvim moguće da se jedan dio zadržao na polovima.

Ova otkrića imaju značaj i za naša saznanja o Zemlji, jer je prema nekim pretpostavkama, Mjesec nekada bio dio naše planete, koji se odlomio tokom jakog sudara sa nekim drugim nebeskim tijelom.

Geološki materijal na Mjesecu netaknut je milijardama godina, što bi moglo da nam pomogne da pronađemo odgovore na mnoga pitanja, između ostalih i ono o porijeklu života.