Na zemlji punoj zlata siju paradajz, a rizikuju živote za grame zlatne prašine

Britanska kompanija Rosterman je u periodu između 1930. i 1950. godine iz rudnika u zapadnoj kenijskoj regiji Kakamega eksploatirala 655.000 tona zlata, a hiljade mještana te regije danas ponovo ulazi u rudničke jame i rizikujući živote traga za nekoliko grama zlatne prašine.

Mnogi mještani kenijskih sela kopaju vlastite jame u potrazi za zlatom, a veći dio njih se odlučio da sreću potraži u starim i napuštenim jamama Rostermanovih rudnika.

Jedan od kenijskih rudara Ignatius Mboi je kazao kako silazi u jame duboke oko 20 metara i kako prvo potpornim stubovima osigurava hodnike u jami, a potom gromade stijena razbija na veličinu da ih može u kantama iznijeti na površinu.

Pojašnjavajući kako te stijene dalje obrađuju uglavnom žene koje ih razbijaju čekićima na sitne kamenčiće, a potom melju u prašinu, Mboi je kazao da su svi presretni kada nakon napornog dana iz prašine izvuku 20 ili 30 grama zlata.

Zlato prodaju stranim otkupljivačima za cijenu od 40 dolara po gramu, a Mboi ističe da su svjesni da je to izuzetno niska cijena, ali da nemaju izbora jer resorno Ministarstvo ne štiti radnike.

“Svjesni smo da je to težak i opasan posao, ali u rudnicima radi nekoliko hiljada mještana i već su vidno smanjeni kriminal i neimaština u našim selima“, kazao je Mboi.

Edward Sukoine je 25-godišnji rudar koji radi za dnevnicu od 3.000 kenijskih šilinga, odnosno oko 30 dolara.

“Imam petero djece i sva idu u školu. Znam da je ovo opasan posao, ali moram raditi i zaraditi za porodicu“, kazao je Sukoine.

I Douglas Kihanda je kazao da u Keniji ne može naći bolji posao i da je sretan kada dobije dnevnicu od 20 dolara.

Kenijski seljaci zabrinuti su što su vlasti dozvolile velikim svjetskim kompanijama da ponovo iznajmljuju njihovu zemlju za malo novca i pomoću jeftine radne snage izvlače milione dolara iz njihove zemlje.

“Znamo da ležimo na zemlji punoj zlata i da sijemo paradajz i salatu na zemlji iz koje nemamo mogućnosti da vadimo tu skupocjenu rudu. Većina mještana se odluči da iznajmi zemlju stranim kompanijama za svega 50 dolara po dunumu“, kazao je 49-godišnji Emanuel Mitinda.

Bivši senator kenijske regije Kakamega Boni Kwalwe za AA je kazao da kenijska vlada nije stvorila zakonske okvire za prosperitetno iskorištavanje prirodnih resursa.

“Parlament je preporučio da lokalno stanovništvo dobije 20 posto od eksploatirane rude, a aktuelni predsjednik zemlje Uhuru Kenyata je to spustio na svega pet posto. Bogate strane kompanije tako nam ispred nosa odnose milione dolara“, kazao je Kwalwe.

Ukazujući i na problem cijene otkupa zlata u Keniji, Kwalwe je kazao da su vlasti odgovorne za to što je gram zlata u Kongu 60, a u Keniji 40 dolara.

Trenutno najvećim rudnicima zlata u Keniji upravlja britanska kompanija Acacia koja je u februaru prošle godine otkrila nove rezerve zlata u vrijednosti od 1,7 milijardi dolara.