Naučnici zapanjeni otkrićem: Mladi stare puno brže od prethodnih generacija?

Djeca danas odrastaju tako brzo, ali možda ne na način na koji mislite. Naime, nova studija sugerira da su novije generacije biološki starije od ranijih generacija u istoj dobi – na osnovu niza krvnih markera.

Ovi nalazi bi mogli pomoći u objašnjavanju zašto su određeni karcinomi u porastu među mlađim generacijama, uključujući rak pluća, maternice i gastrointestinalnog trakta. Ovaj zabrinjavajući trend vjerovatno ima složenu mješavinu uzroka, ali otkrivanje pojedinačnih doprinositelja može pomoći naučnicima i stručnjacima za javno zdravstvo da pokušaju da ga ublaže.

"Ako možemo identificirati mlađe ljude s najvećim rizikom od raka dok su još zdravi, možemo se usredotočiti na strategije prevencije i ranog otkrivanja za pojedince koji će imati najviše koristi", kaže molekularni epidemiolog Yin Cao sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Washington u St. Louisu.

Oštećenja DNK

Dijagnoze raka često su povezane sa starenjem. To je zato što rak nastaje kada se kritična genetska oštećenja akumuliraju u ćelijama, omogućavajući im da rastu i dijele se izvan kontrole. Vremenom, naša tijela akumuliraju oštećenja DNK od hrane koju jedemo, zraka koji udišemo, sunca na našem licu i drugih navika. Oštećena DNK može prenijeti pogrešne upute, uzrokujući da dioba ćelija krene po zlu. Što duže živimo, to postoji više mogućnosti za akumuliranje tih oštećenja. To je jedan od razloga zašto rizik od raka naglo raste s godinama.

Međutim, u posljednjoj deceniji, podaci o pacijentima otkrili su alarmantan porast raka kod mlađih generacija. Na primjer, studija iz 2025. godine otkrila je da je generacija milenijalaca bila prva koja se suočila s većim rizikom od nekih vrsta raka od generacije svojih roditelja. Umjesto da gledaju na jednu izloženost, Cao i kolege su zauzeli širi pristup – biološko starenje. Istraživači su proučavali tri generacije ljudi u dvije vrlo velike kohorte. Proučavali su krvne markere 154.169 odraslih osoba u britanskoj Biobanci, upoređujući ljude rođene početkom 1950-ih s onima rođenima krajem 1960-ih i početkom 1970-ih. Također su proučavali zdravstvene podatke 10.262 odrasle osobe u američkom istraživačkom programu "Svi mi", rođene 1960-ih ili 1990-ih.

Njihova glavna metrika bila je PhenoAge, mjera biološkog starenja zasnovana na hronološkoj dobi i devet biomarkera u krvi, uključujući CRP, marker upale, kao i glukozu, kreatinin, albumin i broj bijelih krvnih zrnaca. Koristeći ovu metriku, tim je izračunao "razliku u godinama" kako bi procijenio da li osoba izgleda biološki starije ili mlađe nego što se očekuje za njenu stvarnu dob. Kontrast između generacija bio je zapanjujući.

Rak pluća

Ljudi rođeni u Velikoj Britaniji između 1965. i 1974. godine imali su 23 posto veću standardiziranu razliku u godinama definiranu PhenoAgeom u odnosu na one rođene između 1950. i 1954. godine. Ovaj trend je uočen i u SAD-u. Kohorta od 1990. do 1999. godine imala je 92 posto veću standardiziranu razliku u godinama od onih rođenih između 1965. i 1969. godine. Drugim riječima, mlađe kohorte izgledale su nešto biološki starije od starijih kohorti u istoj hronološkoj dobi.

Koristeći podskup podataka, istraživači su zatim ispitali da li su ovi rezultati razlike u godinama povezani s rizikom od raka. Otkrili su da su ljudi s višim rezultatima imali veću vjerovatnoću da razviju rak prije 55. godine, posebno rak pluća, probavnog sistema i maternice. Za svako povećanje standardne devijacije u rezultatu razlike u godinama, rizik od ranog nastanka solidnih karcinoma porastao je za osam posto. Najjača povezanost bila je kod raka pluća, gdje je rizik porastao za 57 posto. I, zapanjujuće, ta povezanost je opstala čak i nakon što su uzeti u obzir drugi faktori, poput pušenja, gojaznosti, dužine telomera i genetske predispozicije.

"Naši nalazi sugeriraju da razlika u godinama može biti posebno relevantna za razumijevanje karcinoma s ranim početkom i rastućom incidencijom, poput kolorektalnog karcinoma i karcinoma maternice. Kao i za karcinome sa značajnim neobjašnjivim rizikom, poput raka pluća", pišu istraživači u svom radu.

Raste broj oboljelih od raka

Različiti oblici biološkog starenja također su imali različite povezanosti s karcinomom. Rizik od raka pluća s ranim početkom bio je snažnije povezan sa starenjem imunološkog sistema, na osnovu analize proteina, nazvane proteomika. Napredno starenje masnog tkiva bilo je snažnije povezano s rizikom od raka debelog crijeva s ranim početkom.

Malo je vjerovatno da postoji univerzalno rješenje za ovu rastuću zabrinutost, ali nalazi iz širokih analiza na nivou populacije poput ovih mogu pomoći naučnicima da identifikuju šta bi moglo pojačati rizik od raka kod pojedinačnih pacijenata.

"Trenutno nemamo definitivan odgovor na pitanje šta pokreće porast broja slučajeva raka u ranoj fazi širom svijeta", kaže David Scott, direktor Cancer Grand Challenges, globalne istraživačke inicijative koju podržavaju Nacionalni institut za rak SAD-a i Cancer Research UK. "Ali studije poput ove nam pomažu da sastavimo širu sliku, pokazujući da na rak mogu uticati ne samo promjene unutar pojedinačnih ćelija, već i šire promjene koje se dešavaju u cijelom tijelu."

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Medicine.