Kaspijsko jezero lagano nestaje

Naučnici su konačno ponudili objašnjenje za smanjenje razine vode koje se događa neprestano od 1996. godine. Sada je jezero na razini od svega jednog metra iznad historijskog minimuma izmjerenog pri kraju sedamdesetih godina u prošlom stoljeću.

Ovo jezero ne zovu morem samo zbog veličine, nego i zbog slanoće, a objašnjenje događanja u posljednjih dvadesetak godina je globalni rast temperatura u jeku klimatskih promjena. 

Taj zaključak je rezultat istraživanja koje se vodilo da se otkrije zašto razina vode pada za oko 7 centimetara godišnje. Analizu su vodili naučnici s Texas univerziteta u Austinu.

Naučnici kažu da su vruće površinske temperature zraka nad Kaspijskim jezerom – ukupnog porasta od oko 1 stepena Celzijusa od 1979. godine - rezultirale povećanim isparavanjem.

Iako je ukupna razina vode fluktuirala nekoliko stotina godina, posljedice prošlog stoljeća oštro su utjecale na isparavanje uzrokovano toplijim temperaturama, što ima najveći utjecaj na vodu.

Naučni tim je započeo svoju studiju slučajno, nakon što je bio uključen u istraživanje kako bi pomogao u kalibriranju satelitskih podataka za misiju GRACE (eng. Gravity Recovery and Climate Expert) koja je pokrenuta 2002. godine.

Prilikom usklađivanja podataka GRACE s mjerenjima na Zemlji, uključujući čitanja Kaspijskog jezera, primijetili su koliko su razine vode fluktuirale.

Skupljanjem satelitskih podataka, zajedno s evidencijama oborina i odvodnje u jezero iz rijeka, tim je utvrdio da su efekti isparavanja bili veći od bilo kakvih drugih utjecaja na razinu vode. Drugim riječima, isparavanje ima više utjecaja od dobitaka vode od kiše ili vode koja utječe iz riječnih pritoka koje okružuju jezero.

Ako se navedeni trend nastavi, neće dugo trajati prije nego što jezero, inače okruženo Rusijom, Kazahstanom, Iranom, Azerbajdžanom i Turkmenistanom, padne ispod njegove spomenute historijsko niske razine. Pad razine vode će se, prema predviđanjima, i dalje nastaviti. Taj pad bi mogao ugroziti i vrste koje žive tamo.

Površina jezera je oko 371.000 i 800 kvadratnih kilometara, a obiluje izdašnim rezervama nafte i plina te je važan izvor ribe za zemlje koje ga okružuju. Tokom proteklih stoljeća je bilo poznato da je jezero imalo velike promjene u razini vode, no u prethodno provedenim studijama se nije mogao precizno utvrditi glavni uzrok. Sve do sada.

Sjeverni dio ovog slanog jezera je ujedno najplići predio, jer je tamo u pitanju dubina od svega 5 metara, što znači da jezeru u tom predjelu nije preostalo puno toga za izgubiti.