Kako se zaštititi od udara groma i pomoći žrtvama ove prirodne pojave

Udar groma u tijelo čovjeka može biti smrtonosan. Mnogi su oni koji ne znaju kako se zaštititi od ove opasnosti i kako pomoći osobi u koju je grom udario.

S obzirom na to da nas u narednim danima ponovo očekuje grmljavina, mi vas podsjećamo na upute sarajevske Hitne pomoći Kantona - kako se ponašati u takvoj situaciji.

Oni navode da prilikom udara groma, osoba najčešće dobije opekotine. One se ne moraju nužno pojaviti odmah po udaru. Nekada se mogu pojaviti nekoliko sati poslije.

Osobama koje ostanu žive nedugo poslije udara groma se može pomoći na sljedeći način:

1. Kardiopulmonalnom reanimacijom;
2. Zbrinjavanjem termičkih i mehaničkih povreda;
3. Simptomatskom terapijom koja podrazumijeva provjeru vitalnih funkcija poput rada srca i disanja;

U trenutku ove prirodne pojave, potrebno je poduzeti zaštitne mjere - zauzeti bilo kakav zaklon. Najprikladniji su automobil, željeznički vagon ili napuštena kuća. Kada ne postoji mogućnost za to, preporuka je čučnuti i skupiti se. Dobro je pronaći zaklon u nekom jarku.

Hitna pomoć Kantona Sarajevo je je upozorila da se od udara groma može stradati u objektima koji imaju loše izvedenu ili uopšte nemaju gromobransku instalaciju. Ako se nalazite u takvom objektu, potrebno se udaljiti od zidova i stati u sredinu prostorije.

Crometeo, pak, daje i sljedeće savjete:

1. Prije odlaska u planinu ili na otvorene prostore u prirodi moramo se informirati o vremenskim uslovima radi izbjegavanja oluje,
2. Olujno vrijeme u planinama najčešće je u ljetnim mjesecima, poslijepodne i navečer,
3. Oluja je povezana s olujnim oblacima (kumulunimbusima),
4. Ako prijeti oluja potraži čvrsto sklonište,
5. Ako si u zidanom objektu izbjegavaj stajati kraj prozora, otvorenih vrata, kamina, metalnih stupova i metalnih predmeta, kao što su slavine, utičnice i električni prekidači,
6. Korisno je pravilo 30+30: kada vidite munju i možete nabrojiti do 30 sekundi dok čujete grom, morate potražiti sklonište. Najmanje 30 minuta od posljednje viđene munje i groma ne smijemo izlaziti iz skloništa,
7. Velike špilje i udoline dobra su zaštita, ali ne i mali prevjesi ili plitke jame mokrih stijena,
8. Svaki vodič struje koji je iznad ramena povećava opasnost direktnog udara,
9. Mobitele ili radio uređaje ne koristiti nego ih dobro spakirajte u ruksak te ih tako zaštititi od oštećenja,
10. Mokra užeta mogu voditi grom,
11. Nemojte stajati u velikoj skupini nego se raspršite kako bi u slučaju udara munje, ista zahvatila manje osoba,
12. Izbjegavajte eksponirane točke, posebno osamljena stabla i rub šume,
13. Izbjegavajte nositi metalne predmete (cepine, sajle, ljestve, klinove),
14. Izbjegavajte prostor blizu strujnih vodova, stupova žičara i dalekovoda,
15. Munja može biti i 15 km ispred oluje, ide horizontalno te može udariti iz vedrog neba,
16. Na kraju oluje munje su jednako opasne kao na početku,
17. Udaljiti se od stijena, grebena i vrhova,
18. Šator nije zaštita; ako ste u njemu ostanite dalje od metalnih šipki šatora i mokre odjeće ako je moguće; gumeni đonovi i gumena odijela nisu zaštita od groma,
19. U šumi potraži zaklon kraj manjih stabala i grmlja,
20. Na otvorenom prostoru biraj najniža mjesta i doline ako nemaju vode,
21. Ako ste na otvorenom, čučnite i pognite se naprijed stavljajući ruke oko koljena; ako je moguće, stavite ispod sebe izolacijski materijal kao što su uže, jakna i sl; nemojte ležati ispruženo na zemlji,
22. Ako osjetite pucketanje i podizanje kose (kosa se nakostriješi) ili vidiš plavu arueolu oko objekata, radi se o električnoj aktivnosti oko tebe i moraš to područje napustiti što je prije moguće; ako ne možeš, čučni na stopala i spusti glavu i rukama ne dodiruj zemlju, rukama pokrijte uši kako bi spriječili ozljede bubnjića.

Ne zaboravite na česte zablude!

Mit: Opasno je dirati osobu koju je pogodila munja.
Istina: NIJE OPASNO!
Mit: Munja ne udara dva puta na isto mjesto.
Istina: UDARA!
Mit: Munja udara uvijek najviši objekt.
Istina: NEMA PRAVILA!