Kako crni petak utiče na vašu psihu? Stručnjakinja objasnila

Da li više volite crni petak ili sajber ponedeljak? Januarske rasprodaje ili Amazonov Prime Day? Ili možda volite čekati na dobre staromodne obilaske radnji.

Bez obzira na vaše kupovne navike, postoji velika šansa da vam se dopada ideja o kupovini. Dani i sedmice prije Crnog petka odražavaju ovaj ogroman apetit. Ne možete surfati na internetu, a da vas ne bombarduju oglasi i ponude navodno posebnih ponuda tokom Crnog petka.

I prodavci od cigle i maltera također vole rasprodaje. Pridružiti se dugom redu kolega lovaca na povoljne cijene ispred velikih trgovina dan nakon Božića postalo je nešto kao svečana tradicija. Ali to nije uvijek u potpunosti građanski događaj. Nedavno, kada je vrhunski francuski brend posuđa Le Creuset održao rasprodaju u engleskom gradu Andoveru, pozvana je policija da upravlja masom.

Ljudi su putovali miljama daleko i čekali satima da se dočepaju nekih sniženih otmjenih lonaca i tiganja. Prethodne rasprodaje Crnog petka došle su do lovaca na jeftine upletene u fizičke bitke oko najpopularnijih proizvoda. U SAD-u je jednom postavljena web stranica kako bi se bilježile povrede – pa čak i smrtni slučajevi – koji su se dogodili tokom godišnjeg događaja kupovine.

Čini se da su snižene robe, bilo da su televizori, kuhinjski uređaji ili torbice, visoko cijenjena karakteristika modernog društva.

To je dijelom posljedica hemijskog odgovora u našem mozgu, koji nas tjera da kupimo nešto kada naiđemo na snižene cijene. Kada vidimo cijenu koju doživljavamo kao dobru ponudu, aktivira se dio našeg mozga koji se bavi zadovoljstvom (nucleus accumbens).

To znači da ljudi doživljavaju visok nivo zadovoljstva kada pronađu i kupe jeftino. Nucleus accumbens, zajedno sa drugim regionima mozga koji su povezani sa nagradom, također igra ulogu u emocionalnoj obradi, uglavnom u kombinaciji sa neurotransmiterom dopaminom.

Dopamin je neurotransmiter koji pomaže u kontroli centara nagrađivanja i zadovoljstva u mozgu i povezan je s osjećajem sreće. Kada ljudi vide slike stvari koje žele da kupe, aktivira se regija mozga sa dopaminskim receptorima.

Oni dobijaju dopamin "udarac" prilikom kupovine, pa se osećaju dobro u vezi sa onim što rade. Uparite ovo s činjenicom da dopamin također čini ljude impulsivnijim u donošenju odluka, i lako je razumjeti zašto su potrošači uzbuđeni zbog popusta.

Uzbuđenje lova

Dakle, ako potrošači vole da se osjećaju nagrađeni i zadovoljni, na trgovcima je da osiguraju nagrade i zadovoljstvo. I naporno rade na tome, koristeći različite strategije kako bi pomogli kupcima da ostvare udar dopamina. Razumijevanje psihološke osnove kupovine je kao posjedovanje alata za uvjeravanje za velike i male trgovine.

Jedan od ovih alata uključuje kupovne ponude koje su dostupne samo u kratkom vremenskom periodu, kako bi se stvorio dodatni osjećaj hitnosti. Ovo donosi još veći nivo adrenalinskog uzbuđenja zbog čega se ljudi osećaju vrtoglavo od uzbuđenja zbog mogućnosti da se nagode, i jedan je od razloga zašto vidimo da je prodaja vezana za određeni dan, sedmicu ili mjesec.

Tajmer za odbrojavanje na web stranici ima sličan učinak, zbog čega se potrošači osjećaju kao da bi mogli propustiti ako ne reaguju odmah.

Dobra vijest je da se potrošači zapravo mogu oduprijeti svojim biološkim porivima i suzdržati se da ne padnu na privlačnost jeftine ponude. Međutim, potrebno je malo samokontrole. Kada se suočite sa proizvodom niske cijene, nemojte se prepustiti iskušenju i odmah ga kupite.

Ako se nalazite u radnji i zabrinuti ste da će neko drugi kupiti artikal koji se vama dopada, ponesite predmet sa sobom i prošetajte neko vrijeme. Vremenom, hitnost vaše početne reakcije će popustiti. I kako se žurba smiri, vjerovatno ćete se osjećati manje primorani da ga kupite. Isti princip se primjenjuje na internetu. Zaustavite se na trenutak, odmaknite se od ekrana i učinite nešto drugo na neko vrijeme kako bi se želja za kupovinom jeftinog novca malo smanjila.

Šta god da je artikal, i koliko god da je bio veliki popust, možda ćete na kraju shvatiti da to nije toliko bitno za vaš život kao što je vaš mozak u početku mislio, piše ScienceAlert.