Istraživanje: Krzno kostarikanskog ljenjivca sadrži bakterije koje proizvode antibiotike

Krzno ljenjivca, dom je raznolikim zajednicama kukaca, algi, gljivica i bakterija, mikroba, od kojih neki nose rizik od bolesti, pokazalo je istraživanje.

Ipak, tvrde stručnjaci, karakteristično spori sisavci su iznenađujuće otporni na zaraze.

"Ako pogledate krzno ljenjivca, vidite kretanje: vidite moljce, vidite različite tipove insekata, veoma ekstenzivno stanište", rekao je Max Chavarria, istraživač na Sveučilištu Kostarika.

"Očigledno da kada postoji suživot mnogo vrsti organizama, također moraju postojati sistemi koji će ih kontrolisati", dodao je Chavarria.

Chavarria i njegov tim su uzimali uzorke krzna dvoprstih i troprstih kostarikanskih ljenjivaca kako bi pronašli taj sistem kontrole.

Otkrili su moguće prisustvo bakterije koja proizvodi antibiotike i koja "omogućuje kontrolu širenja potencijalno patogenih bakterija ili sprečava rast drugih suparnika" poput gljiva, prema studiji objavljenoj u časopisu Environmental Microbiology.

Bez infekcije

Ljenjivac je nacionalni simbol ležerne Kostarike i jedna od glavnih turističkih atrakcija srednjoameričke zemlje. Populacije dvoprstog i troprstog ljenjivca su se smanjile, prema podacima Crvenog popisa ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN). Ljenjivci žive u krošnjama drveća u džungli na karipskoj obali, gdje je klima vruća i vlažna. Amerikanka Judy Avey u Kostariki upravlja skloništem za ljenjivce povrijeđene pri kontaktu s ljudima ili drugim životinjama.

Avey ih liječi i rehabilitira kako bi ponovno mogli biti pušteni u divljinu.

"Nikada nismo primili ljenjivca kome je bilo narušeno zdravlje, koji je bio zaražen ili bolestan. Primali smo ljenjivce koji su se opekli na dalekovodima i čija je cijela ruka naprosto uništena, ali bez infekcije", rekla je Avey.

"Mislim da smo možda u 30 godina, koliko smo otvoreni, vidjeli pet životinja koje su došle povrijeđene s infekcijom. To nam govori da se nešto događa u ekosistemu njihovog tijela", dodala je. Avey, koja je sklonište otvorila sa svojim pokojnim kostarikanskim suprugom Luisom Arroyom, u svojoj rodnoj Aljasci nikada nije ni čula za ljenjivce. Otkako je 1992. primila svog prvog ljenjivca, kojeg je nazvala "Buttercup", pomagala je preko hiljadu životinja.

Penicilin kao nadahnuće

Istraživač Chavarria je uzeo uzorke krzna od ljenjivaca u skloništu kako bi ih analizirao u svom laboratoriju. Svoje je istraživanje započeo 2020. godine i već je identificirao 20 mikroorganizama kao "kandidate" za imenovanje. Rekao je da je istraživanje daleko od saznanja o tome mogu li hemijski spojevi s ljenjivaca biti korisni ljudima.

"Prije razmišljanja o primjeni u ljudskom zdravstvu, važno je najprije razumjeti o kakvoj vrsti molekula je riječ", kazao je Chavarria.

Primjer takve primjene jest penicilin, koji je 1928. otkrio britanski znanstvenik Alexander Fleming. On je primijetio da kultura plijesni u laboratoriju ubija bakterije koje izazivaju bolesti. Zbog svog otkrića prvog antibiotika u svijetu, 1945. je dobio Nobelovu nagradu za medicinu. Međutim, otpornost mikroorganizama na antibiotike sve je veći problem, što znači da neki lijekovi više nisu učinkoviti u borbi protiv bolesti. Antimikrobna rezistencija je prirodna pojava, a prekomjerna upotreba i zloupotreba antibiotika kod ljudi, životinja i biljaka su pogoršale problem.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da bi do 2050. otpornost na antibiotike mogla uzrokovati 10 miliona smrti godišnje.

"Projekti poput našeg mogu doprinijeti pronalasku novih molekula koje mogu, srednjoročno ili dugoročno, biti korištene u ovoj borbi protiv otpornosti na antibiotike", rekao je Chavarria, prenosi 24sata.hr.