Ekspert otkriva kako bi izgledao svijet nakon nuklearnog napada: Samo dvije zemlje bi preživjele
Stručnjak je otkrio kako bi izgledale prve minute nakon nuklearnog napada, rekavši da je to apsolutno "zastrašujuće" kada prva bomba padne.
Annie Jacobsen je istraživačka novinarka i finalistica Pulitzera, koja je prošle godine objavila svoju najnoviju knjigu pod nazivom Nuklearni rat: Scenarij. Knjiga se trenutno adaptira u scenarij od strane Denis Villeneuvea, ko-producenta i ko-scenarista filma Dune.
Iako će to biti fikcija, Jacobsen je 2024. godine govorila sa Stevenom Bartlettom o tome što bi se stvarno dogodilo ako bi Ujedinjeno Kraljevstvo ili SAD doživjeli nuklearni napad.
Publika uživala: U Narodnom pozorištu ponovo izveden mjuzikl "Sarajevo, moje drago"
Govoreći na podcastu The Diary of a CEO, Amerikanka je objasnila da je koristila dokumente Ministarstva obrane kako bi izgradila svoje užasne detalje u knjizi.
Bartlett je pitao šta bi bili "vizuali" da je on "muha na zidu" (pretpostavljajući da bi zid još uvijek postojao) u minutama nakon napada.
Jacobsen je objasnila da, prema njenoj knjizi, "jedna megatonska termonuklearna bomba" pogađa Pentagon i čini "strašne" stvari ljudima.
"Ali, osim početnog bljeska termonuklearne svjetlosti koji ima temperaturu od 180 miliona stepeni, što pali sve u radijusu od devet milja", rekla je. "Na to se nadovezuje efekt vjetra koji sve poravnava i ruši zgrade, a više požara pali još požara."
"Osim toga, ljudi umiru od trovanja radijacijom u minutama, satima, danima i sedmicama – ako prežive sve to, svaki od tih požara stvara mega požar."
Jacobsen kaže da je taj "mega požar" područje od stotinu ili više kvadratnih milja, tako da bi, u suštini, ono što bi "muva na zidu" vidjela bilo mjesto koje postaje "ogromna vatra".
Nakon godina istraživanja mogućih posljedica nuklearnog rata, tvrdi da postoje samo dvije zemlje u kojima bi ljudi možda mogli preživjeti – s naglaskom na "možda".
Kada ti požari prestanu, nuklearni napadi bi izazvali gust dim koji bi doprinio uništenju milijardi ljudi širom planete u nekoliko dana. To bi potom dovelo do scenarija s mini ledenim dobom.
Jacobsen je dalje rekla da joj je profesor Brian Toon, vodeći stručnjak za klimu i atmosferske znanosti, rekao da bi samo dvije zemlje mogle potencijalno preživjeti nuklearnu zimu– Novi Zeland i Australija, jer mogu "održavati poljoprivredu".
Također je objasnila: "Veći dio svijeta, sigurno srednje geografske širine, bio bi prekriven slojevima leda… mjesta poput Iowe i Ukrajine bila bi samo snijeg deset godina. Poljoprivreda bi propala, a kada poljoprivreda propadne, ljudi jednostavno umiru. Osim toga, imate trovanje radijacijom jer će ozonski sloj biti toliko oštećen i uništen da nećete moći biti vani na suncu – ljudi će biti prisiljeni živjeti pod zemljom.“
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.