Doktori snimili mozak u trenutku smrti: Evo o čemu razmišljamo na samom kraju
Šta nam prolazi kroz glavu u posljednjim sekundama života? To je jedno od najdubljih i najuznemirujućih pitanja koje čovječanstvo postavlja otkako smo postali svjesni svoje smrtnosti. I dok religija i svjedočanstva osoba s iskustvom bliske smrti nude svoje odgovore, nauka sada prvi put donosi konkretne dokaze šta se zapravo dešava s ljudskim mozgom kada nastupi smrt.
U studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Aging Neuroscience 2022. godine, naučnici iz Kanade došli su do rijetke prilike – da snime moždanu aktivnost čovjeka u trenucima prije i nakon smrti. Sve se desilo sasvim slučajno.
Radi se o 87-godišnjem pacijentu oboljelom od epilepsije koji je bio podvrgnut redovnim EEG (elektroencefalografskim) snimanjima mozga na Univerzitetu u Tartuu u Estoniji. Tokom jednog snimanja, pacijent je iznenada doživio srčani udar i preminuo. Naučnici su tada uspjeli zabilježiti 30 sekundi moždane aktivnosti prije i poslije prestanka rada srca – što je prvi takav snimak u historiji čovječanstva.
Čengić: Razlike u platama ovise o složenosti poslova, ne o stručnoj spremi
Život vam zaista može "proletjeti pred očima"
Tim iz Vankuvera, na čelu s dr. Ajmalom Zemmarom, detaljno je analizirao podatke. Rezultati su otkrili porast tzv. gama oscilacija – moždanih talasa koji su povezani s dozivanjem sjećanja i snovima.
To sugeriše da je čovjek možda u tim trenucima proživljavao uspomene, odnosno da se život zaista može "odviti pred očima" prije smrti – kako to često opisuju ljudi koji su preživjeli kliničku smrt.
"Mozak, stvarajući talase povezane s prisjećanjem, možda u posljednjim trenucima stvara svojevrsni ‘film života’, baš kao što to opisuju osobe koje su imale iskustvo bliske smrti", kazao je dr. Zemmar.
Slične moždane aktivnosti ranije su primijećene kod pacova, ali ovo je prvi put da su dokumentovane kod čovjeka.
Mnogo pitanja ostaje otvoreno
Iako je riječ o samo jednom slučaju – i to kod pacijenta s epilepsijom – ovaj nalaz otvara vrata novim pitanjima. Naučnici ističu da je potrebno više istraživanja, ali da ovi podaci mogu promijeniti dosadašnje shvatanje granice između života i smrti.
"Ako pređemo u filozofsku sferu, volio bih vjerovati da bi, ako mozak zaista pravi retrospektivu života, birali sjećanja na lijepe, a ne ružne trenutke", dodao je Zemmar u razgovoru za BBC.
Ovo otkriće moglo bi imati i praktične posljedice – posebno u kontekstu definisanja tačnog trenutka smrti kod pacijenata i donošenja odluka u vezi s donacijom organa, piše LadBible.
Jedno je sigurno: iako smrt ostaje tajna, nauka nam je upravo otkrila da mozak možda nije potpuno tišina u tim posljednjim sekundama – već možda još jednom ispisuje priču našeg života.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.